Državni tajnik za obitelj u Ministarstvu obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti Stjepan Adanić Vjesniku je potvrdio da se bez obzira na maksimalnu štednju pri izradi proračuna za 2010. neće 'dirati' rodiljne i roditeljske naknade.
"U izračunu idućeg proračuna količina novca neće se mijenjati", kazao je i dodao da je to prije svega zasluga premijerke koja apsolutno zagovara i potiče razvoj nacionalne populacijske politike. Državni tajnik Adanić podsjeća da je u prethodna dva Vladina mandata, za vrijeme dok je sadašnja premijerka bila potpredsjednica Vlade i ministrica obitelji, doneseno niz konkretnih mjera kojima se izravno potiče populacijska slika u Hrvatskoj. Točka na 'i' bilo je delimitiranje rodiljnih naknada u prvih šest mjeseci dopusta, a to je pravo u 2008. godini iskoristilo oko 5000 majki, te donošenje novog zakona o rodiljnim i roditeljskim potporama koji je na snagu stupio početkom godine. Zakonom je propisano da sve rodilje imaju pravo na rodiljnu i roditeljsku potporu bez obzira na radno-pravni status u trenutku djetetova rođenja. Na taj su način izjednačene sve majke - one koje su zaposlene i one koje nisu zaposlene, bez obzira na to jesu li ili nisu prijavljene na Zavodu za zapošljavanju kao nezaposlene. Još ranije, usvajanjem Nacionalne populacijske politike koja naglasak stavlja na mlade obitelji i djecu, rodiljne naknade vezale su se uz proračunsku osnovicu, pa će kako proračunska osnovica bude rasla, rasti i visina naknada. Prije nekoliko godina, a nakon 12 godina stagniranja, udvostručila se i jednokratna pomoć za opremu za novorođenče i sada iznosi 2330 kuna. Povećan je i dječji doplatak, a svako treće i četvrto dijete koje ima pravo na dječji doplatak mjesečno će primati još 500 kuna pronatalitetnog dodatka.
Sve te mjere urodile su plodom i natalitet se iz godine u godinu povećava. Tako se natalitet počeo povećavati čim su dolaskom Vlade premijera Ive Sanadera 2003. na staro vraćene za vrijeme ranije koalicijske vlasti prepolovljene rodiljne naknade i pravo na trogodišnji dopust majkama blizanaca i troje djece. U 2003. godini rođeno je tako 39.668 djece. Idućih se godina taj broj povećavao te je u 2005. rođeno 42.492 djece, u 2006. 41.446 djece, u 2007. 41.910 djece, dok je prošle godine rođeno rekordnih 43.753 djece. Prema neslužbenim podacima, taj se dobar trend očekuje i za ovu godinu. Državni tajnik Adanić kaže da su takvi pozitivni rezultati potvrda kako je ulaganje u pronatalitetnu politiku dalo rezultate.
"Obitelj je temelj hrvatskog društva i samim tim je ulaganje u obitelj ulaganje u hrvatsku državu", kaže. Podsjeća da je nakon pada nataliteta prije desetak godina trebalo poduzeti prave korake da se taj brzi pad zaustavi, jer je iz godine u godinu bilo sve manje stanovnika. Tim više što Hrvatska unatoč povećanju nataliteta konstantno ima negativan prirodni prirast. "Povećavanjem broja rođenih ta se crna statistika ipak donekle popravlja", zaključuje državni tajnik Stjepan Adanić.
Politički razlozi utjecali na iseljavanje
Za razliku od visokorazvijenih europskih zemalja, na natalitet u Hrvatskoj uz 'čimbenike razvoja' utjecali su i politički razlozi. Naime, još od kraja 19. stoljeća i u prvoj polovini 20. Hrvati su masovno iseljavali i to mahom u prekomorske zemlje. Razlozi za to uglavnom su bili agrarna prenapučenost, raspad tradicionalne poljoprivrede koju nije nadomještala industrija, ali i zbog hrvatske otvorenosti iseljeničkim procesima u ondašnjoj Austro-Ugarskoj. Od kraja pedesetih godina prošlog stoljeća, taj se proces ubrzava, a ljudi najviše odlaze u europske razvijene zemlje. To je 'ekonomska emigracija' na koju je i te kako utjecalo političko stanje u SFR Jugoslaviji, ali i neosmišljen regionalni razvoj. Na natalitet su se negativno odrazili i ratovi, tim više što su mahom ginuli mladi ljudi u fertilnoj dobi. Samo su u Domovinskom ratu poginula 13.584 stanovnika. Osim tih izravnih ratnih gubitaka, na nepovoljnu demografsku sliku odrazilo se iseljavanja kao posljedica opće društvene i gospodarske krize koju je uzrokovao rat, ali i kao posljedica tranzicije. Demografska slika Hrvatske bila bi još lošija da u nju nisu useljavali Hrvati iz BiH. Od kraja Drugog svjetskog rata do Domovinskog uselilo ih se od 300.000 do 400.000, i to najvitalnijih, u fertilnoj dobi. Svi ti podaci govore da se demografska slika može popraviti isključivo ukupnim zalaganjem društva.
