Hrvatski Sabor uskoro odlučuje o državnoj politici prema mladima: Europski "recept" za bolji život hrvatske mladeži

ZAGREB – Prvi put utvrđena državna politika prema mladima naći će se, u sklopu Nacionalnog programa djelovanja za mlade, ovih dana pred saborskim zastupnicima. Novih 111 mjera koje bi mladima u Hrvatskoj trebale život učiniti boljim počet će se, tvrde u Državnom zavodu za zaštitu obitelji, mladeži i materinstva, provoditi 2003. godine.

Program polazi od opisa stanja prema kojem je stopa nezaposlene mladeži u stalnom porastu, broj sklopljenih brakova se smanjuje, a raste broj razvoda mladih u dobi do 29 godina. "Produžena mladost" i socioekonomska nesamostalnost glavna su obilježja života mladih u Hrvatskoj, koji su postali i najsiromašnijom skupinom stanovništva.

Mladi - najsiromašnija skupina
Porast maloljetničkog kriminala i njegov upitan institucionalni tretman, stalni porast spolnih bolesti i depresije također su posljedica lošijeg zdravstvenog i mentalnog stanja mlade populacije, koja još nije ni imala prigodu postati radno aktivnom.

Strateški ciljevi, pobrojani u programu koji će odrediti državnu politiku prema mladima kao najvećem potencijalu zemlje, uglavnom se odnose na unapređenje zakonodavstva koje se bavi mladima, poboljšanje kvalitete njihova života, poboljšanje brige o mladima u državnim institucijama, ali i njihovo uključivanje u odlučivanje i upravljanje društvom na svim razinama te zaustavljanje njihova iseljavanja iz zemlje korištenjem njihova znanja, kreativnosti i darovitosti. U programu se, primjereno europskim dokumentima, iznosi nakana da se izgradi partnerski odnos s nevladinim udrugama mladih te jedinicama lokalne uprave i samouprave u postizanju ciljeva za dobrobit mladih.

Hrvatska nema ni agenciju niti ministarstvo za mlade
Na tom se tragu predviđa i razvoj posebne državne ustanove (agencije) za mlade, kao što je to slučaj u većini europskih zemalja. Zasad u Hrvatskoj nema ni takva agencije niti ministarstva za mlade. "Iako se u programu predlažu neophodne mjere, poznajući hrvatske okolnosti, ostaje pitanje tko će ih provesti, kojim znanjem i kako", ističe Irena Ćurin, glavna tajnica Nacionalnog saveza mladih Hrvatske. Naime, programom je predviđeno da odgovornost za provedbu većine tih mjera snose upravo ministarstva i državna tijela, kojima će to biti posao više. Dok nema krovne mladeške udruge kao ravnopravnog Vladina partnera, suradnja nevladinih udruga i jedinica lokalne uprave i samuprave u provedbi pojedinih mjera ostaje upitnom.

Kako tvrdi Adinda Dulčić, ravnateljica Državnog zavoda za zaštitu obitelji, mladeži i materinstva, najmanje trećinu mjera moguće je početi provoditi i bez dodatnog novca. To bi značilo da sadašnja Vlada može biti prva koja će donijeti državnu politiku prema mladima i da ju od iduće godine počne provoditi, a da pritom ne uloži nikakav dodatni novac.

Demokratska infrastruktura
"Iako 'na papiru' program slijedi smjernice i preporuke iz europskih dokumenata, u Hrvatskoj još nije dovoljno razvijena demokratska infrastruktura koja bi omogućila njegovu provedbu", kaže Ćurin. Već sad bi se, dodaje, trebalo početi užurbano raditi na daljnjoj profilaciji nevladina sektora, izgradnji mreže mladeških udruga, ali i osvješćivanju čelnika lokalne uprave i samouprave, koji bi mogli znatno pomoći u otvaranju perspektive mladima.