Ta pojava nije bila ograničena samo na Velu Luku, znatne (iako ne tako velike) oscilacije zahvatile su brojna mjesta duž hrvatske obale srednjeg Jadrana, a nekoliko sati kasnije i na talijanskoj strani.
Geofizički odsjek napominje kako smo svjedoci da se u Jadranu sve češće događa da more poplavi rivu ili dio obale, ali da događaj iz 1978. godine ostaje jedinstven u 20. stoljeću po svome intenzitetu, a time i po prouzročenoj šteti i po interesu koji je izazvao u javnosti i među stručnjacima.
Podsjeća kako su brzo nakon te pojave u Veloj Luci bile objavljene četiri različite hipoteze o njenu uzroku. Dvije su od njih pojavu dovele u vezu s procesima u Zemljinoj unutrašnjosti (dakle ustvrdile su da je u pitanju tsunami), a dvije su je povezivale s procesima u atmosferi.
"Sve su te hipoteze bile deskriptivne, što znači da nijedna nije mogla na egzaktan način povezati uzrok i posljedicu", navodi Geofizički odjel PMF-a.
Ističe kako su hrvatski znanstvenici u članku objavljenom u časopisu "Journal of Geophysical Research", uz pomoć suvremene analize svih raspoloživih podataka te uz upotrebu meteoroloških i oceanografskih matematičkih modela koji su razvijeni tijekom zadnjih desetljeća, potvrdili izvornu hipotezu koja je izuzetne oscilacije morske razine povezala s tzv. mezoskalnim atmosferskim poremećajem.
"Pokazano je da je relativno slabo izražen atmosferski poremećaj bio u stanju uzrokovati tako velike oscilacije morske razine u Zaljevu Vela Luka zbog razvoja četiriju faza pojave u moru: (1) rezonantno povezivanje putujućeg atmosferskog poremećaja s dugim valovima na otvorenom moru, (2) pojačavanje valova zbog ulaska u zaljev ljevkastog oblika, (3) refleksija valova u dnu zaljeva te (4) rezonantno pojačavanje valova u zaljevu. Raspršenje valova u Jadranu i njihova refleksija od hrvatske obale doveli su do povratka valova prema talijanskoj strani i do naknadnih znatnih oscilacija morske razine uz tu obalu", naglašava se u priopćenju Geofizičkog odsjeka PMF-a.
Napominje se kako je otkriće značajno ne samo za razumijevanje velolučke poplave, nego i sličnih pojava kojih će, ako je suditi po trendu posljednjih godina, biti sve više.
Voditelj grupe koja je obavila istraživanje i objavila članak u američkom časopisu je Mirko Orlić s Geofizičkog odsjeka PMF-a, a članovi grupe su Miroslava Pasarić i Danijel Belušić iz iste ustanove te Ivica Janeković iz Zavoda za istraživanje mora i okoliša Instituta Ruđer Bošković u Zagrebu. (H)
