ZAGREB – U povodu prosvjednih skupova u nekoliko većih gradova, organiziranih u znak potpore generalu Mirku Norcu, Vjesnik je zamolio nekoliko istaknutih politologa, pravnika, ekonomista i drugih stručnjaka za mišljenje o tim zbivanjima i aktualnom stanju u zemlji.
Antić: Nedostaje snažan političar
"Nastala je najgora moguća situacija kad je svako rješenje teško prihvatljivo", rekao je dr. Ljubomir Antić. "Trebalo je na svaki način izbjeći situaciju u kojoj je svako rješenje loše. Situaciju čini tako teškom i činjenica što su doista mnogi hrvatski građani uvjereni da se kriminalizira Domovinski rat. Da nema tog uvjerenja, istraga o nekom generalu ne bi izazvala stanje koje sada imamo. Dakle, krivac je onaj tko je otvorio prostor u kojem su pojedinci i skupine djelovali tako da je to u javnosti protumačeno kao kriminalizacija Domovinskoga rata i nedovoljna briga za nacionalni identitet i stvorenu državu. Zato je teško predvidjeti rasplet. Samo želim da se po svaku cijenu izbjegne sukob, tj. da ne nastane situacija koju se ne bi moglo kontrolirati.
Međutim, u ovim se okolnostima pokazuje kao ograničavajući čimbenik i deficit hrvatske politike to što ona nema snažnih i vjerodostojnih osoba, osoba kojima se vjeruje i koje su građani spremni slijediti", zaključio je dr. Antić.
Bilandžić: Iznenađen sam rascjepom hrvatske nacije
"Kao historičar, iznenađen sam dubinom i širinom rascjepa hrvatske nacije na dva glavna bloka", smatra akademik Dušan Bilandžić. "Sada je međutim, provala tako velika da dovodi u pitanje sposobnost nacije da se stabilizira, europeizira i bude primljena u EU. Ako dođe do eskalacije konflikta, posljedice mogu biti ne samo tragične, nego dovode u pitanje egzistenciju društva i države. Akteri današnjih konflikata ne vide međunarodno okruženje - i europsko i ono prema jugoistoku. Mi smo malen narod, svega oko jedan posto stanovništva EU-a i moramo se ponašati u skladu s već ostvarenom EU i perspektivom njegova širenja. Ako se ukopamo u emocije i obračune, nema budućnosti."
Smerdel: Pokazala se demokratska zrelost društva
"Građani imaju pravo na udruživanje, okupljanje i izražavanje zahtjeva. Skup u Splitu, koji je okupio oko 150.000 ljudi, bio je normalan demokratski skup na kojem su se izražavali i razboriti i nerazboriti zahtjevi. No, to je dio demokracije, i građani na to imaju pravo. Nasilja nije bilo, a nadam se da će tako biti i na budućim skupovima koji će se održati", komentirao je u ponedjeljak Vjesniku dr. Branko Smerdel, profesor ustavnog prava na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Smerdel kaže da skup u Splitu ima pozitivnu dimenziju u tome što se na jednome mjestu okupilo 150.000 ljudi koji su pokazali da mogu mirno izražavati svoja stajališta. Održavanje takvih skupova može biti samo pozitivno, jer se i time pokazuje demokratska zrelost društva. Po Smerdelovome mišljenju, vlast je pokazala nesnalaženje zato što je ove događaje okvalificirala državnim udarom, a nema tih elemenata.
Padjen: Dobro je da se Budiši "upalila lampica"
Dr. Ivan Padjen, profesor na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti, kaže da se, tehnički gledano, sve što se događa na skupovima podrške generalu Norcu ne može kvalificirati državnim udarom. On tvrdi da se o građanskom neposluhu može govoriti, ako se na miran način krši zakon, kako bi se državna tijela (Sabor, Vlada, Ustavni sud...) potaknula da zaštite neke temeljne ustavne vrijednosti. Međutim, na skupu u Splitu ljudi su eksplicitno tražili od vlasti da odustane od temeljnih ustavnih vrijednosti. Po njegovom mišljenju, u ovoj situaciji značajno je da se, kako se čini, "Budiši upalila lampica". Padjen smatra da bi Budiša mogao odigrati ulogu koju je propustio odigrati Tuđman, a to je da postane hrvatski De Gaulle, dakle umjereni desničar, koji se protivi i ekstremnoj desnici i ljevici ako želi rušiti ustavni poredak.
Padjen je mišljenja da bi kod nas civilne udruge, prvenstveno udruge mladih, uključujući podmlatke demokratskih političkih stranaka, trebale istražiti jesu li građani, za mir, prosperitet, budućnost, poštivanje Ustava, te jesu li spremni iz toga izvući odgovarajuće zaključke i u skladu s njima započeti sustavno djelovati. Jer to je način na koji treba odgovoriti na situaciju u kojoj postoji prijetnja rušenja ustavnog poretka.
Lokin: U stabilnom gospodarstvu to se ne bi dogodilo
Nema kratkročne mogućnosti da se stanje poboljša. Još prošlog proljeća, odmah poslije izbora, trebalo je nešto poduzeti, kaže dr. Branimir Lokin, jedan od vodećih hrvatskih makroekonomista: "Već lani u prosincu, iako nisam mislio na političke nemire, rekao sam da se bojim nemira. Oni su bili očekivani kao rezultat neprimjerenoga gospodarskog obrasca bivše institucionalne gospodarske politike, koju je sadašnja vlast nastavila. Nastavilo se reformom i privatizacijom tvrtki po bilo koju cijenu i stabilnim makroekonomskim okvirom stabilnih cijena i stabilnog tečaja, koji generira stalnu i rastuću nezaposlenost. Sadašnji društveni kaos posljedica je gospodarske politike koja je političkoj sferi našla najlakši izlaz.
Da je gospodarstvo raslo, ne bi se mogao dogoditi ovakav politički konflikt.
Predlažem diktaturu Sabora, da on donese osnovne ekonomske zadaće i da ih prenese na Vladu, koja ih mora ostvariti.
Ako ih ne ostvari, Vladu treba promijeniti. Alternativa tome - ako se stanje bude zaoštravalo, a ekonomski uzroci za tako što više su nego jaki - su prijevremeni izbori, koji teško mogu donijeti radikalno novu promjenu. Oni mogu pozicionirati neku novu koaliciju, što znači, u biti, opet ponoviti staru politiku. Dakle, sve dok se ne promijeni ekonomska politika, dok se ljudi ne počnu zapošljavati, nema izlaska iz krize."
Vedriš: Ne treba dramatizirati
Nema razloga za dramatiziranje ekonomskih šteta nastalih blokadom prometnica. Ceste su mogle biti dan, dva blokirane i da je pao snijeg, kaže dr. Mladen Vedriš i nastavlja: "Štete u ovim okolnostima mogu biti na drugom mjestu - a to je da menedžment tvrtki umjesto da se koncentrira na bitku s konkurencijom, mora početi razmišljati o sprečavanju svih vrsta eventualnih rizika. Na inozemnom planu, sigurno je da će politički, ekonomski i vojni analitičari, ali i potencijalni investitori pomno pratiti zbivanja u našoj zemlji. No, kod donošenja odluke o eventualnom ulaganju u Hrvatsku u obzir se uzima mnogo više elemenata, nego što je održavanje nekoliko protestnih skupova. Jer, sigurno je da je politička stabilnost jedan od elemenata privlačenja investicija. Ali tu stabilnost imali smo i zadnjih godinu dana, ali se istodobno nije dovoljno radilo na ekonomskoj atraktivnosti za strane ulagače. Blokade prometnica događale su se i u drugim zemljama, ali se ondje nakon toga hitno sjelo za stol i počeo je dijalog.
Ne možemo ići metodom izbjegavanja razgovora oko suštinske stvari, a to je neprijeporno pravo generala Norca da dade svoj iskaz i da se brani sa slobode.
A to nije konfrontiranje funkcioniranja pravne države s ratnim i političkim kontekstom stvaranja hrvatske države. Jer, jasno je da golema većina sudionika protestnih skupova isto tako želi pravno sigurnu i ekonomski prosperitetnu zemlju.
Skupovi i blokade cesta odražavaju raspoloženje u odnosu na politiku Vlade i Sabora prema posebno osjetljivom području - Domovinskom ratu. Stoga je za Hrvatsku najbitnije da se nastala situacija što prije riješi dijalogom i u okviru institucija. To će onda biti poruka svima, pa i ino-ulagačima, da je Hrvatska sazrela kao demokratska zemlja i da ima snage nositi se s kriznim situacijama"
Kalogjera: Trebamo pozitivno ozračje
Hrvatskoj ovog časa najviše trebaju investicije, i domaće i strane, jer bez njih nema ni novih radnih mjesta, ni rasta izvoza niti rasta hrvatskog gospodarstva u cjelini, kaže prof. dr. Dražen Kalogjera i nastavlja: " Preduvjet za investicije je politička stabilnost i pozitivno poduzetničko ozračje, a blokade prometnica stvaraju jednu posve obrnutu sliku. Je li takva slika Hrvatskoj korisna ili ne, neka svatko ocijeni prema svojoj savjesti. Osim toga, nije potrebno isticati ni koliko blokada vitalnih prometnica djeluje na tekuće poslovanje tvrtki, na opskrbu industrije i plasman proizvoda."
