HT: Odšteta za ‘gledanje pod plahtu’ nekoliko milijuna kuna

Zgražavanje nad špijunskim potezima Deutsche Telekoma, koji je prisluškivao visokopozicioniranu djelatnicu HT-a, njoj samoj malo će pomoći. Pikanterije iz njezina seksualnog života njemački je div razotkrio, a žrtve su detaljne “provjere zaposlenika”, toliko detaljne da se djelatnicima ulazi i u krevet, i članovi njezine obitelji.

Nanesena šteta zaposlenici

Ono što bi možda, barem djelomično, moglo utješiti zaposlenicu “kodnog imena” Maja odšteta je za povredu osobnosti i prava privatnosti. Prema nekim odvjetnicima, Maja bi sigurno mogla dobiti oko 100 tisuća kuna odštete, no prema nekima, utješiti bi ju moglo i nekoliko milijuna.

Odvjetnik Branko Šerić kaže da se u slučaju prisluškivanja zaposlenice HT-a radi o očitoj povredi prava osobnosti i privatnosti, koje je zagarantirano i Europskom konvencijom o ljudskim pravima, kao i Ustavom RH.

- Pitanje je kolika je šteta zaposlenici nanesena, ali odšteta bi mogla biti i više milijuna kuna. Ako se, primjerice, radi o menadžerskom ugovoru od oko 30.000 kuna mjesečne plaće, a ona sada “padne” na neko radno mjesto koje se plaća, recimo, 7000 kuna mjesečno, nije teško izračunati koliki je gubitak. Pa još ako se radi o ugovoru na, opet primjerice, četiri godine, već smo se popeli do gubitka većeg od milijun kuna - obrazložio je Šerić. Prema sudskoj praksi, kaže, uobičajena odšteta koju se dobiva za “duševne boli” nastale vrijeđanjem ili klevetanjem u medijima uglavnom se kreće od 70 do 100 tisuća kuna.

‘To je specifičan slučaj’

No, ako je šteta veća od same duševne boli, odnosno radi se i o gubitku posla ili gubitku statusa u tvrtki, dosuđena odšteta mogla bi se i znatno povećati.

Dodao je da do sada nije imao takav slučaj, a nije mu poznato niti je li netko od njegovih kolega susreo s time.

- Do prije nekoliko godina imali smo, eventualno, klasična uhođenja, ovakvih ‘sofisticiranih’ metoda još nije bilo. Ne znam, uistinu, je li se netko kod nas bavio neovlaštenim snimanjem i prisluškivanjem, to je zaista specifičan slučaj - zaključio je Šerić.

Odvjetnik Maro Mihočević, koji je zastupao Severinu u građanskoj parnici protiv portala Index, u kojoj ih je tužila za duševne boli koje joj je portal nanio objavljivanjem fotografija s njezine privatne snimke seksualnog odnosa, također se slaže da se u slučaju HT-ove djelatnice radi o povredi osobnosti i prava privatnosti. Nepravomoćnom presudom Severini portal mora isplatiti 100.000 kuna odštete.

- U Severininu slučaju radilo se o povredi prava privatnosti. Teško je reći kolika bi ovdje mogla biti odšteta, ali sigurno taj iznos ne bi prelazio 100 tisuća kuna, iako su političari, primjerice, katkad dobivali i više zbog duševnih boli koje su im nanijeli novinari. Teško bi ovdje bilo utvrditi uzročno-posljedičnu vezu. Morala bi se razjasniti činjenica je li zbog prisluškivanja, odnosno onoga što je njime razotkriveno, nekome izmaknulo napredovanje u karijeri ili je došlo do nazadovanja - rekao je Mihočević. Iako se niti on do sada nije susreo s ovakvim slučajem, ne iznenađuje ga da velike tvrtke krše propise i provjeravaju svoje zaposlenike.

Nezakonito snimanje

Prema mišljenjima stručnjaka, čini se da je Maji iz HT-a odšteta zajamčena.

- Nitko nema pravo nikoga nezakonito snimati. To je povreda ustavnog prava i Europske konvencije, a ako se slučaj dogodio tako kako se tvrdi, presuda će sigurno biti u njezinu korist. Teško je reći koji bi to iznos mogao biti, ali između 50 i 100 tisuća kuna sigurno. No, nije isto ako se utvrde elementi kaznene odgovornosti, tada bi odšteta mogla biti i veća. No, tada bi trebalo sve prijaviti i Državnom odvjetništvu - objasnila je odvjetnica Višnja Drenški Lasan.

Hrvatska iskustva: Ne želimo vas, trudni ste!
- Ne treba nam policija da bismo doznali podatke o nekoj osobi. Dovoljno je ukucati nečije ime na internetske tražilice. Imamo i našu bazu podataka u kojoj je nekoliko desetaka tisuća osoba - kažu u “headhunter” agenciji Selectio.

Jedna je od 10-ak u Hrvatskoj kojima je posao da svim zakonski dostupnim sredstvima pronađu naboljeg zaposlenika za svog klijenta, odnosno tvrtku-naručitelja. Većinom je riječ o visokokvalificiranim kadrovima, poput menadžera, financijskih stručnjaka, raznih direktora...

Aleksandar Zemnić, voditelj regrutiranja i selekcije u agenciji Selectio, priznaje da neke tvrtke postavljaju nemoralne zahtjeve, vezane za privatni život ciljane osobe koju bi zaposlili.

No, takve zahtjeve pristojno odbijaju ispuniti te pokušavaju objasniti poslodavcu da seksualnost, navike, poroci, ili neki drugi aspekti privatnog života ništa ne dokazuju o radnim sposobnostima te osobe.

- Osim što je to potpuno neetično i nezakonito, klijentima objašnjavamo da privatni život nije prediktor uspješnosti osobe. Slučaj Deutsche Telekoma čiji su šefovi pratili seksualni život potencijalne buduće suradnice ne bih komentirao jer nisam upoznat s detaljima, ali mi to ne radimo. Određene seksualne navike ili bilo što u privatnom životu neke osobe ne znači da ta osoba neće perfektno i odgovorno obavljati svoj posao.

Nažalost, kod nekih tvrtki je bilo naznaka da žele znati je li osoba koju žele zaposliti trudna ili planira zatrudnjeti, što odmah odbijamo jer je to nezakonito - tvrdi Zemnić.

Hewlett-Packard za uhođenje kažnjen sa 14,5 milijuna dolara

Provjeravanje privatnog života zaposlenika nije nepoznata praksa u inozemstvu, iako su ovako ekstremni slučajevi rijetki.

Među najpoznatijima je slučaj Hewlett-Packarda koji je 2006., u pokušaju da otkrije tko prosljeđuje informacije medijima, počeo špijunirati vlastitu upravu. Tvrtka je nadgledala e-mailove djelatnika i instant-poruke, pa čak i ilegalnim načinima dolazila do ispisa telefonskih računa. Sud ju je kaznio s 14,5 milijuna dolara kazne.

Svoje zaposlenike špijunirao je i Wal-Mart. Tvrtka je koristila softver kojim se moglo nadgledati svaki pritisak tastature na kompanijskim kompjutorima. U Boeingu je otkriveno da su se zaposlenicima čitali e-mailovi i da ih se snimalo kamerama. No, u tvrtki tvrde da su zaposlenici obaviješteni da su pod nadzorom.

Jedan od pet američkih poslodavaca provjerava i Facebook, MySpace, a trećina njih priznala je da je na temelju toga odbila neke ljude.

Krali i preprodavali ispise telefonskih poziva u Italiji

U talijansku javnost nije još izbio niti jedan slučaj u kojemu bi eventualni poslodavac ispitivao spolne navade i tehnike kandidatkinja za uposlenje. Bilo je i te kako brutalnih miješanja u privatni život uposlenih, ali tako bezočnih - zasad još ne.

Telecom Italia bio je poprište velikog škandala o kojemu smo višekratno pisali prije tri godine: krađe i preprodaje ispisa telefonskih poziva u talijanskim telekomunikacijskim tvrtkama Telecom i TIM, koje su i inače ovih dana na tapetu. Pošto je ta istraga prvi put “provaljena” u novinama, jedan od šefova sigurnosti u Telecomu Adamo Bove odletio je u smrt s nekoga napuljskog vijadukta. Smatra se da je posrijedi samoubojstvo, dok se ne dokaže drukčije. Bove je odabran kao žrtveni jarac, novinari su “informirani” da je on krivac, a tek poslije njegove smrti je tužilaštvo obznanilo da je zapravo baš Bove započeo istragu.

Iza rešetaka su se našli bivši šef Telecomove sigurnosti G. Tavaroli, te E. Cipriani, vlasnik detektivske agencije, te više policajaca, karabinijera i finanaca, koji su uhodili građane bez sudskog naloga za privatnog naručitelja