HUB: Najveći dio rizika zbog krize već uračunat u kamatne stope

Najveći dio porasta rizičnosti zemlje i klijenata tijekom ove krize već je ugrađen u kamatne stope te nas u ovoj godini moža čeka rast kamatnih stopa, ali ne tako izražen kao do sada, stoji u danas objavljenim rezultatima ankete provedene među članovima Kluba glavnih ekonomista Hrvatske udruge banaka (HUB), koji čine glavni ekonomisti pet većih banaka članica HUB-a.

Naime, glavni ekonomisti banaka, pokazuje ova anketa, među čimbenicima koji bitno utječu na formiranje kamatnih stopa na prvom mjestu navode rizik zemlje i rizik tržišnog segmenta, odnosno klijenta. Na trećem je mjestu trošak regulacije, a na četvrtom svjetska kamatna stopa, dok na posljednje mjesto stavljaju čimbenike vezane uz same banke - operativne troškove, dobit i rizik banke.

Pritom smatraju da je tek nešto više od polovice učinka porasta rizika povezanog s ovom krizom već tijekom ove godine ugrađeno u rast bankovnih kamatnih stopa.

Takav je rezultat, navode iz HUB-a, posljedica činjenice da jedan ispitanik smatra da je samo 30 posto povećanja rizika ugrađeno u dosadašnji rast kamata, dok ostali ispitani ekonomisti tom učinku pridaju puno jači značaj te smatraju da je već ugrađeno između 50 i 70 posto.

Na pitanja vezana uz daljnja kretanja premije rizika pak jedan ekonomist očekuje daljnji rast, a trojica očekuju blagi pad tijekom ove godine i to pripisuju "buđenju globalnog optimizma", a ne domaćoj politici.

Smatraju, naime, da su domaće fiskalne neravnoteže takve da bi one same po sebi, bez utjecaja oporavka u globalnom ambijentu, mogle čak dovesti do rasta premije rizika.

Za smanjenje premije rizika u dužem roku pak navode da je nužno da Hrvatska odmah krene u strukturne reforme i pri tome izbjegne veće socijalne nemire, a pozitivan utjecaj dugoročno očekuju i od priključenja Hrvatske Europskoj uniji. (H)