Svijet

Utorak, 13.02.2001.

  • 17:41

IBM-ov informacijski sustav pomogao Hitleru u progonu Židova

Piše: Jasna Zanić Nardini

LONDON (Od Vjesnikove dopisnice) - Velika američka kompjutorska tvrtka IBM pomogla je Hitleru u progonu Židova, tvrdi se u knjizi "IBM i holokaust", koja ovog tjedna izlazi iz tiska u New Yorku i Londonu. Londonski Sunday Times prenio je u nedjelju neke dijelove iz spomenute knjige, čiji je autor Edwin Black. Ti izvaci zorno ilustriraju šokantnu tezu: da se golema i precizna logistika holokausta - od identificiranja Židova do njihovog transporta u logore - jako oslanjala na IBM-ovu tehnologiju. Da nije bilo IBM-ovih bušenih kartica, Hitler nikada ne bi uspio pohvatati i likvidirati tako golem broj Židova, smatra Black.

Autoru je u istraživanjima pomagalo čak stotinjak pomoćnika. Zajednički, oni su proučili 20.000 dokumenata iz arhiva u Sjedinjenim Državama, Njemačkoj, Britaniji, Izraelu, Nizozemskoj, Francuskoj i Poljskoj.

Istraživanje je pokazalo kako je IBM-ov sustav bušenih kartica - preteča današnjih kompjutora - omogućio Hitleru da l933., nedugo nakon dolaska na vlast, provede novi popis pučanstva te zatim brzo analizira dobivene podatke. Pomoću IBM-ovih strojeva za sortiranje kartica, nacisti su uspjeli brzo i lako identificirati sve Židove. Predsjednik i vlasnik IBM-a Thomas J Watson, rado je surađivao s Hitlerom kome se divio. No konačni Watsonov motiv bio je, čini se, profit, a ne ideologija.

Black piše: "IBM nije izmislio njemački antisemitizam, ali kada je Njemačka htjela identificirati Židove poimence, IBM joj je pokazao kako će to učiniti. Kada je Reich te informacije htio iskoristiti da bi pokrenuo program progona i otimačine, IBM mu je pružio za to potrebno oruđe. Kada su vlakovi između koncentracijskih logora trebali voziti na vrijeme, IBM je ponudio rješenje." Autor tvrdi da bi se bez pomoći američke firme holokaust provodio na mnogo primitivniji način. Ovako, je "najbolja automacija i tehnologija imala ključnu ulogu u fantastičnim brojkama koje je Hitler pobio".

Jednom kada su Židovi bili identificirani, nacisti su ih htjeli masovno transportirati u getoe, pa u logore. Na usluzi im se opet našao IBM preko svoje podružnice u Njemačkoj. "Transportirati ih iz getoa, željezničkim prugama u logore smrti - s tako preciznim tajmingom da su žrtve mogle prijeći iz stočnih vagona ravno u spremne plinske komore - tražilo je složenu koordinaciju. Svi ti zadaci zahtijevali su kompjutor. On još nije postojao, ali IBM je imao svoj sustav bušenih kartica i sortiranja tih kartica. Prvi put u povijesti, jedan antisemit imao je automatiku na svojoj strani", navodi Edwin Black. On je američki istražiteljski novinar kome su i otac i majka preživjeli holokaust.

Prilikom jednog posjeta Muzeju holokausta u Washingtonu 1993., Black je među drugim izlošcima ugledao i IBM-ov stroj za sortiranje bušenih kartica. Zapitao se što on radi u muzeju, te kakve veze je spomenuta firma imala s Hitlerovim likvidacijama Židova u Europi. Black se dao na istraživanje i uz pomoć brojnih pomoćnika počeo poput kakve slagalice sastavljati priču o Hitleru i IBMu.

Među prvima, na površinu je isplivalo svjedočanstvo stanovitog Rudolfa Cheima, nizozemskog Židova koji je bio zatočen u nacističkom logoru Bergen-Belsen. Cheim je u tom logoru primijetio da esesovci zaduženi za odabir radne snage koriste neke njemu nepoznate bušene kartice. Neprimjetno je proučavao što rade i brzo shvatio kako taj sustav funkcionira. Uvidio je da esesovci na temelju tih kartica odlučuju koji će od logoraša živjeti, a koji umrijeti. Na stotine se tisuća ljudi identificiralo, sortiralo i slalo na rad ili u smrt pomoću kartica. Nakon rata, Cheim je u jednom zapisu opisao cijeli taj sustav koji je vidio u logoru. Njegovo svjedočanstvo godinama je zaboravljeno ležalo u nekom arhivu u Amsterdamu sve dok ga nisu otkrili suradnici Edwina Blacka.

IBM u New Yorku uspio je dobiti natrag u vlasništvo svoje strojeve, naplatiti saveznicima njihovo korištenje i tiho asimilirati ratne profite, koji su do današnjeg dana ostali poslovna tajna, tvrdi se u knjizi "IBM i holokaust". To će djelo neminovno podići prašinu. Poznati lovac na naciste, Simon Wiesenthal izjavio je britanskom tisku: "Edwin Black prikupio je impresivni niz činjenica, koje dovode do ranije nepoznatog i šokantnog zaključka."

Izvor: Vjesnik