U izjavi se također ističe kako činjenica da samo u nekoliko država ne postoji problem nestalih uslijed nasilnih sukoba dokaz globalnog neuspjeha u zaštiti ljudskih prava i poštivanju vladavine zakona.
Države koje su najviše pogođene problemom traganja za nestalim osobama poput onih na zapadnom Balkanu, u Latinskoj Americi te jugoistočnoj Aziji imaju posebnu odgovornost za bavljenje tim pitanjem a čine se i dodatni napori kako bi se ovaj problem institucionalno riješio, podsjeća ICMP.
Tako se navode incijative za donošenje zakona o nestalim osobama, uspostava odgovarajućih tijela vlasti za provedbu zakona s ciljem da se potraga za nestalima vodi na transparentan i nediskriminatoran način, uporaba suvremenih forenzičkih tehnika traganja za nestalima i preciznu identifikaciju te poticaji za jačim angažiranjem tužitelja i sudova kako bi obitelji nestalih dobile pravnu satisfakciju za pretrpljene gubitke.
ICMP podsjeća i na svoju temeljnu ulogu da vladama pomogne pri traganju za nestalima kao i na to da je ova organizacija uvođenjem uporabe DNK analize pri identifikaciji pronađenih posmrtnih ostataka pomogla da se taj proces ubrza i omasovi.
U bazi podataka ICMP trenutačno su pohranjeni genetski uzorci 150 tisuća osoba iz 20 različitih država a DNK analiza do sada je omoguća identifikaciju 18 tisuća osoba čiji su ostaci pronađeni.
Samo u BiH nakon rata tragalo se za više od 30 tisuća nestalih da bi nakon velikih uloženih napora ta brojka sada bila svedena na nešto više od deset tisuća.
"To kao i činjenica da je BiH prva država koja je još 2004. usvojila zakon o nestalim osobama daje nadu drugim zemljama da se to pitanje može uspješno rješavati", stoji u izjavi ICMP-a. (H)
