ICTY: Mrkšić dovodi u pitanje ciljeve Oluje

Na temelju "iznenađujuće preciznosti" prvih udara HV-a na vojne mete u Kninu, ja bih zaključio da cilj napada možda nije bilo okruženje i vojna pobjeda već progon stanovnika, rekao je tijekom unakrsnog ispitivanja tužitelja Edwarda Russoa u ponedjeljak Mile Mrkšić, danas svjedok obrane generala Gotovine, a za Oluje zapovjednik tzv. vojske rsk-a.

Mile Mrkšić je tu teoriju objasnio svojim iznenađenjem što je HV bio iznimno precizan u prvim udarima na vojne lokacije u Kninu, ali nije odmah ušao u grad nego je dalje gađao civilne zgrade nepreciznim oružjem.

Tužiteljstvo se tom prigodom poslužilo tzv. brijunskim transkriptom u kojem general Gotovina kaže kako može precizno navoditi topništvo. Po Mrkšićevu mišljenju, to je učinjeno da se narod prepadne i pobjegne, za što mu je ostavljena i mogućnost.

On ocjenjuje da hrvatske snage nisu htjele okružiti Knin. "Da su serpentinu koja ide prema glavnoj komunikaciji držali, nitko ne bi mogao izaći". To su mogli "postići s trećinom streljiva koje su potrošili", rekao je i "mogli su sve zarobiti, zajedno s glavnim štabom, ali ne znam je li im to bio cilj".

Mrkšić kaže da je HV mogao odmah ući u Knin i da nije bilo razloga za odgodu. "Hrvatska je vojska mogla ući u Knin kad je god htjela jer su snage MUP-a (tzv. rsk-a) na Dinari napustile položaje i nije ih imao tko zaustaviti na putu i ulasku u Knin.... Mogli su ući odmah, ne znam zašto su čekali do 14.30 idućeg dana, kad su ušli", rekao je.

Takvu ispitivanju usprotivio se Gotovinin branitelj Luka Mišetić koji drži da tužiteljstvo u ispitivanju Mrkšića o selektivnosti napada na Knin mijenja teoriju, što ne smije činiti, jer je teorija optužbe bila da su upotrijebljeni sistemi oružja bili sami po sebi neselektivni.

Mišetić je Mrkšića pitao zašto je, ako je HV mogao ušetati u Knin, upravo on, Mrkšić, u 21 sat (4. kolovoza 1995.) naredio odlučnu obranu grada Knina, te zašto se nije predao.

"Tko se predaje bez gubitaka, trebali ste mi nanijeti gubitke na fronti i dovesti me u poziciju da se predam", rekao je Mrkšić i dodao: "A ja nisam došao da vodim borbu nego da pravim mir!".

Mišetić je Mrkšića podsjetio da se srpski general Bulat u sličnim okolnostima na Kordunu predao i nije bilo neprijateljstava nakon njegove predaje. "Točno, na narodu Korduna primijenjeno je manje neprijateljstava nego u Dalmaciji", rekao je Mrkšić. "Je li to stvar zapovjednika ili politike, u to ne ulazim. Čak ni moja kuća tamo nije zapaljena", dodao je.

Russo je Mrkšića ispitivao i o distinkciji između civila i vojnika u tzv. rsk. Na pitanje je li bilo miješanja vojske i civilnog stanovništva, vojnih vozila s civilnim vozilima u bijegu, Mile Mrkšić je rekao kako u tzv. krajini nije postojala vojska odvojena od civila, već tzv. 'naoružani narod'.

"Mi nismo imali vojsku i narod, imali smo naoružani narod. Naš je vojnik i seljak i proizvođač, šest je sati na položaju, pa 12 sati kod kuće. Nismo mogli odvojiti vojsku, a da narod živi normalno, to je bilo izmiješano", rekao je.

Kad su se povlačili iz Knina, bilo je i tenkova i oklopnih transportera i tegljača i autobusa. "Trebalo je iseliti grad, bilo je i privatnih auta, tko je što uzeo, time se sklanjao".

Naoružani se narod, rekao je Mrkšić, povukao preko granice s Republikom Srpskom. "Odmah su ostavili oružje na prvim punktovima", rekao je Mile Mrkšić, koji je u svibnju za ratni zločin u Vukovaru osuđen na 20 godina zatvora.

Mrkšić će svjedočiti i u utorak, kad ga nastavlja ispitivati odvjetnik generala Gotovine Luka Mišetić. (H)