Ima uređaja koji nisu baždareni i po 15 godina

Neispravni medicinski uređaji, primjerice tlakomjeri i EKG-i, mogu biti odgovorni za neispravnu dijagnozu, slijedom toga i liječenje, a pravu dramu mogu izazvati loši monitori, infuzijske pumpe, defibrilatori... koji su važni za spas i održavanja života. I dok je funkcioniranje uređaja s ionizirajućim i neionozirajućim zračenjem (rendgeni, laseri i solariji) pod nadzorom sanitarne inspekcije koja ih provjerava jednom godišnje, ostali uređaji odgovornost su njihovih vlasnika, privatnih i državnih zdravstvenih ustanova. Upravo na njih upozoravaju liječnici: zbog štednje odgađaju se popravci. Niti jedna ustanova ne dopušta da se taj problem adresira upravo na njih, već ističu da imaju ugovore s ovlaštenim servisima i da sve ide kao podmazano. Da nije tako, potvrđuju pacijenti koji se ne mogu prijaviti za pregled "jer je stroj u kvaru", a nešto otvoreniji za razgovor na tu temu su serviseri. Zdenko Iveković iz Festte opisuje problem naplate obavljenog servisa, pa su uveli avansno plaćanje, pa se događa da bolnica odustane od dogovaranog servisa. Iveković razumije da zdravstvo ima fiksne troškove, da nedostaje za održavanje inventara, ali pravi rizik poslovanja je kad "kisik i drugi plinovi šište iz propusnih cijevi, a monitori netočno pokazuju funkciju vitalnih organa". Jednako je problematično i baždarenje mjernih uređaja, a po njemu ima ih nebaždarenih i po 15 godina. Stoga smatra, zakonski bi trebalo regulirati obvezu kontrole i baždarenja svih medicinskih uređaja. U Irskoj, gdje je bio na edukaciji, svi su aparati podložni šestomjesečnom nadzoru kvalitete i točnosti. Tvrtka Elektroničar jedan je od većih ovlaštenih servisera s trajno ugovorenim poslovima servisiranja u zdravstvenim ustanovama. Direktor Vinko Pavlić ne dovodi u sumnju razumijevanje, pogotovo tehničkog osoblja u bolnicama, ali još uvijek ima 'nećkanja' bi li prihvatili ponudu ili ne. Prije dvije godine poslali su okružnicu o koristima od redovitih kontrola uređaja prema proceduri koju preporučuje proizvođač i nakon svakog popravka. Riječ je o prevenciji kvarova i opasnosti od krivih očitanja i terapijskih procesa. Pavlić nema podataka kakvo je stanje uređaja po bolnicama, ali inozemna istraživanja govore da je i u vrhunskim klinikama dobar dio neispravan, u najmanju ruku nebaždaren u skladu s propisanim normama. Svaki uređaj, prema Pavliću, trebao bi se provjeri podvrgnuti jednom na godinu, kao i poslije svakog popravka. Od mjerodavnih odjela u zdravstvenom ministarstvu dobili smo uvjeravanja da se kontrole (samo određenih) uređaja redovito provode, ali ne i izvješće o tome koliko ih nije radilo u skladu s normativima. Iveković napominje da su privatne ustanove pet puta ažurnije u plaćanju servisa u odnosu na državne medicinske ustanove koje očito imaju problema s 'kratkim' proračunima.

Uskoro otvaranje ponuda

U tijeku je deset postupaka javne nabave Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi za obnovu opreme. Još proljetos najavljena je javna nabava uređaja u vrijednosti od oko 800 milijuna kuna, od čega bi se ove godine proveli natječaji za 500 milijuna. Sljedećih dana, prema najnovijoj informaciji iz Ministarstva, otvaraju se ponude za nabavu dvoglavih gama kamera, SPECT/CT sustava, magnetskih rezonancija 1,5 Tesla za više ustanova, linearnih akceleratora energije fotona od 6 MV I 18 MV s CT-simulatorom za KBC Rijeka, Kliniku za tumore Zagreb, KB Osijek, KBC Split, Kliniku za plućne bolesti Jordanovac, KBC Zagreb i KB Sestre Milosrdnice, sve s gradnjom i uređenjem prostora, servisiranjem i održavanjem u punoj funkciji.