Imamo najveće plaće u regiji i veću kupovnu moć

Hrvatski građani uglavnom žive u vlastitim stanovima ili kućama, a uz njih mnogi imaju i vikendice te građevinska ili poljoprivredna zemljišta. Istraživanje GfK pokazalo je da nam je kupovna moć lani, u dosad najgoroj ekonomskoj krizi, porasla u odnosu na 2008. za oko 37 eura. Istovremeno, u Europi je pala za 800 eura.

Osim toga, plaće su nam među nominalno najvišima u regiji, a produktivnost je najniža, pa je hrvatska radna snaga stoga najskuplja u regiji. Istovremeno, analiza UniCredita pokazuje da je lani je u regiji srednje i istočne Europe smanjena potrošnja i zaduženost kućanstava uz istodobni rast štednje, što sugerira da je financijska slika znatno bolja nego u 2008.

Iz tih se statističkih podataka naslućuje da Hrvatska zapravo i nije u velikoj krizi, a u njoj se živi bolje nego što njeni građani misle i govore, piše Jutarnji list.

Bolje na socijalnoj naknadi nego na poslu

Hrvatski su građani u pravilu poznati po tome da stvarnost percipiraju lošijom nego što ona zaista jest. A u stvarnosti, izdašni socijalni fondovi potiču obitelji s više djece da žive od socijalne naknade, što im se isplati više nego raditi. Osim toga, (pre)blaga politika umirovljenja poticala je odlazak u mirovinu relativno mladih ljudi, onih u najboljoj radnoj dobi. Dok, s jedne strane, druge zemlje nastoje financijski strogo sankcionirati prijevremena umirovljenja, koja donose i upola manja primanja, Hrvatska je od početka devedesetih s tržišta rada izbacivala već i četrdesetogodišnjake. Ta se praksa djelomično nastavila i danas, iako su već svi svjesni da je takva mirovinska politika neodrživa.