Imućnima i samcima 166 milijuna

S prvim danom srpnja ove godine istekla je, a zatim ponovo, za još godinu dana, produžena Vladina mjera iz lipnja prošle godine, kada je odlučeno da se poskupljenje struje od 20 posto amortizira građanima koji troše manje od 3.000 kWh struje godišnje. Od 1. srpnja lani, kad je HEP-ovo poskupljenje stupilo na snagu, naime, kućanstva koja troše manje od 2.000 kWh električne energije veću cijenu struje ne plaćaju uopće, niti će je plaćati još godinu dana, onima s potrošnjom između 2.000 i 2.500 kWh država pokriva 15 posto poskupljenja, kategoriji potrošnje od 2.500 do 3.000 kWh deset posto, dok svi koji troše više od 3.000 kWh na godinu i dalje plaćati moraju u cjelosti višu cijenu struje.

"Socijalnu" mjeru Ive Sanadera vlada Jadranke Kosor produljila je za još godinu dana, makar nije izrađena nikakva analiza o tome je li mjera uistinu ispunila svoju svrhu i pomogla socijalno ugroženima. Analiza je trebala biti napravljena u Ministarstvu gospodarstva i HEP-u već do kraja rujna prošle godine, no kako nam potvrđuju u Ministarstvu, to nije učinjeno zbog određenih tehničkih problema. Na njoj se, kažu, radi, a kako upozorava predsjednik Saveza udruga za zaštitu potrošača Nenad Kurtović, to znači da se HEP-u u novčanik slilo, i dalje će se slijevati, 166 milijuna kuna iz državnog proračuna na račun subvencioniranja poskupljenja struje građanima, a da se uopće nije ispitalo pomaže li mjera građanima. Ili, druga je mogućnost, analiza postoji, no javnost za nju ne zna jer je pokazala ono što se pokazati ne smije.

Naime, službeni je podatak HEP-a, prosječno hrvatsko kućanstvo godišnje potroši 3.000 kWh, a potrošnju manju od 2.000 kilovatsati struje, kaže Kurtović, imaju samo vikendice, stubišta, podrumi i garaže, prazni stanovi, samačka kućanstva. Svima njima, odnosno HEP-u, država subvencionira poskupljenje, dok istovremeno "kratkih rukava" ostaju prava kućanstva Dalmacije, Istre i Kvarnera, priobalja općenito, koja nemaju grijanje na još uvijek jeftin plin, već zimi koriste termoakumulacijske peći i potrošnja im na godišnjoj razini često iznosi i između 5.000 do 6.000 kWh. Prema Kurtovićevim podacima, Dubrovačka županija troši najviše struje, u prosjeku 4.200 kilovatsati godišnje, u Splitskoj je županiji prosječna potrošnja 4.000 kWh, Istarskoj 3.800 kWh, a u PGŽ-u 3.650 kWh godišnje.

Četveročlana obitelj u Splitu, primjerice, perilicu rublja vrti svaki dan, grije se na struju i nikako ne može upasti u povlaštenu kategoriju umjesto koje država HEP-u plaća iznos poskupljenja. S druge strane, četveročlana obitelj u Zagrebu, koja se grije na plin, ima manju potrošnju, kao i primjerice neoženjen, i bez djece, menadžer, kojeg po cijele dane nema kod kuće. Njima država poskupljenje subvencionira, diskriminirajući ostale potrošače iz kategorije kućanstava, makar i Zakon o energiji jasno kaže da "cijena električne energije za istu kategoriju potrošača mora biti jednaka na cijelom području Hrvatske". Istovremeno, analize koja će pokazati kome se poskupljenje zapravo subvencionira – nema.