Istraživanje: 20 posto zaposlenih već osjeća posljedice krize

Četvrtina zaposlenih hrvatskih građana očekuje da će kriza imati izuzetno negativne posljedice na tvrtke i organizacije u kojima rade, njih 48 posto smatra da će se kriza osjetiti samo u manjoj mjeri, a 21 posto ne očekuje da će njihovi poslodavci osjetiti krizu, pokazalo je istraživanje agencije Premisa provedeno s ciljem utvrđivanja utjecaja krize na tvrtke i organizacije te interne komunikacije o krizi.

Istraživanje je metodom telefonske ankete tijekom ožujka provela Premisa u suradnji s Pulsom, a provedena je na nacionalnom reprezentativnom uzorku od 800 zaposlenih osoba u Hrvatskoj.

Istraživanje je pokazalo da 41 posto zaposlenih smatra da bi ih osobno mogle pogoditi negativne posljedice krize, njih 39 posto vjeruje da uopće neće osjetiti krizu, dok petina, ili 20 posto njih navodi da negativne posljedice već osjećaju.

Posljedice koja se već osjećaju najčešće su kašnjenje plaća (21 posto), pogoršanje uvjeta rada i smanjenje plaća (17 posto) te ukidanje povlastica (12 posto).

Otkazima je već zahvaćeno 4 posto ispitanika, a u većoj su mjeri pogođene žene (7 posto) u odnosu na muškarce (2 posto). Žene se i osjećaju ugroženijima, kao i niže obrazovani te stanovnici sjeverne Hrvatske, Like i Banovine, navode iz Premise.

Istraživanje o posljedicama krize na tvrtke u kojima rade pokazuju da su najoptimističniji mladi zaposlenici, a najpesimističniji oni u dobi od 41 do 50 godina.

Rezultati pokazuju i kako trećina zaposlenih smatra da vodstvo njihove organizacije nema dobar plan za borbu protiv krize. Najviše povjerenja u svoje menadžere imaju zaposlenici privatnih tvrtki (70 posto), a najmanje oni u javnoj upravi (gotovo polovina njih misli da njihovo vodstvo nema odgovore na krizne situacije).

Iz Premise ističu podatak da gotovo 70 posto zaposlenih unutar svojih organizacija ni na koji način nisu informirani o mogućem utjecaju krize i posljedicama na poslovanje. Polovina ih izjavljuje da su o tome saznali isključivo preko medija.

Ako su unutar tvrtke i informirani o krizi, zaposlenici su informacije dobivali ili u individualnim razgovorima s nadređenima (48 posto) ili na grupnim sastancima (46 posto).

Većina zaposlenih, njih 57 posto, smatra da bi unutar organizacija trebalo više komunicirati o krizi i njezinu utjecaju na poslovanje. Ispitanici smatraju da jasna i pravovremena komunikacija u tijeku krize smanjuje strah od neizvjesnosti te povećava povjerenje zaposlenika prema organizaciji.

Komentirajući rezultate istraživanja Violeta Colić iz Premise podsjeća da svaki krizni plan u konačnici u najvećoj mjeri trebaju provesti zaposlenici te ističe da otvorena komunikacija u takvoj situaciji može dovesti i do veće mobilizacije i angažiranosti ljudi te općenito olakšati način na koji se tvrtka suočava s krizom.

Zaposlenicima internu komunikaciju smatraju važnom, takva je za 97 posto ispitanika. Istraživanje je pokazalo da najviše informacija o tvrtki zaposleni dobivaju od nadređenih (52 posto), te kolega i suradnika (29 posto), dok odjeli koji bi trebali biti odgovorni za internu komunikaciju - ljudski resursi i odnosi s javnošću - u informiranju zaposlenih imaju vrlo malu ulogu (2 posto). (H)