Istraživanje: Vlada gubi podršku građana

Redovito mjesečno istraživanje agencije Promocije plus o društvenim i političkim preferencijama CRO Demoskop, koje je provedeno 2. i 3. studenog, potvrđuje trendove zabilježene u nekoliko posljednjih mjeseci. Osim što potvrđuje stranačku bipolarnost, pokazuje i stabilnu prednost oporbene koalicije stranaka okupljene oko SDP-a u odnosu na sada vladajuću koaliciju. Istraživanje pokazuje i vrlo negativan trend u potpori politici Vlade RH za njezin rad koji bilježi i najslabiju ocjenu od početka mjerenja (odnosno od početka 2004. godine), pa i one koju je zabilježila Sanaderova vlada odmah po abdikaciji s vlasti.

SDP i HDZ su i dalje na vrhu ljestvice političkih stranaka sa sve izraženijom prednosti SDP-a, dok još samo dvije stranke prelaze izborni prag na nacionalnoj razini (HNS i HSS). Sve ostale stranke ne prelaze izborni prag. Najveća opozicijska stranka SDP u ovomjesečnom istraživanju bilježi izbor 32,8% građana/ki Hrvatske (prema 32,5% iz prošlog mjeseca).

HDZ je na drugom mjestu s izborom od 22,3% (0,7 posto slabije nego početkom rujna, ali i 2,3 postotni bod manje od lanjskog studenog). HNS se i dalje čvrsto drži na poziciji treće političke stranke u zemlji s izborom od 6,2%, a HSS je zadržao svoje četvrto mjesto s rezultatom od 5,3%. HSU je na petom mjestu,
i ova je stranka izbor 3,5% građana/ki. HSLS i HSP dijele šesto mjesto s izbornom podrškom od 3,1%. Hrvatski laburisti-Stranka rada u posljednjem istraživanju bilježi izbor od 1,4%. Regionalne stranke su na svojim uobičajenim rezultatima (oko 1%), dok sve ostale stranke i nezavisne liste bilježe zajedno izbor od
1,1%. I dalje je vrlo visoki udio neodlučnih birača, a uočljiv je trend rasta apstinenata (oko pedeset posto ispitanika su u ove dvije skupine). Kada bi se zbrojile stranačke preferencije stranaka dva sada poznata izborna bloka, prednost koalicije koju okuplja SDP iznosi oko 16 postotnih poena. Tako stranke lijeve
koalicije bilježe izbor od 43,7%, dok stranke aktualne vladajuće koalicije 27,6%.

Predsjednik Josipović s ovomjesečnih 42,2% izbora (prema prošlomjesečnih 45,5%) najpozitivniji je političar u zemlji i to deseti mjesec zaredom (od započinjanja predsjedničkog mandata). Na drugom mjestu doživljaja pozitivnih političkih osoba nalazi se guverner Rohatinski. Ovaj „nepolitičar s velikom političkom težinom“ najpozitivniji je za 12,1% građana/ki. Na trećem se mjestu treći mjesec zaredom zadržao vodeći političar hrvatske opozicije, Zoran Milanović s izborom od 6,7%. Na četvrtom se mjestu nalazi Jadranka Kosor koja je u istraživanju najpozitivnija političarka za 5% ispitanika/ca (najbolji rezultat premijerka je zabilježila u siječnju, 21,5%). Među deset najpozitivnijih doživljaja političara još su Vesna Pusić (2,7%), Dragutin Lesar (2,4%), Stjepan Mesić (1,2%), Andrija Hebrang (1%), Radimir
Čačić (0,9%) i Damir Kajin (0,5%). Ovaj redoslijed na vrhu pozitivnog doživljaja potvrđuju i rezultati istraživanja koji se odnose na pojedinačne percepcije vodećih političara u zemlji (koje govore o tome za koliko je građana/ki pojedini političar pozitivan ili negativan). Tako je predsjednik Josipović pozitivan za
84% građana/ki, a negativan za svega 8,2%. Zoran Milanović je pozitivan za 45,2% ispitanika/ca (prošli mjesec 48,5%), a Jadranka Kosor za njih 32,5% (prema prošlomjesečnih 36,8%). Slično je i s negativnim doživljajem gdje je J. Kosor negativna za 55,9% građana/ki (prošli mjesec 51,7%), a Z. Milanović za
41,4% (prošli mjesec 37,8%).

Povratak Sanadera na političku scenu, kako kroz svjedočenje pred Saborskim povjerenstvom tako i aktiviranjem saborskog mandata, ponovo je pojačalo negativni doživljaj bivšeg premijera i bivšeg HDZ-ovca Ive Sanadera. Ovaj je mjesec Sanader najnegativniji političar za 37,5% ispitanika/ca (prošli mjesec 32,6%). Na drugom su mjestu „svi političari“ koji su izbor 10,9% ispitanika/ca. Slijede dva vodeća političara HDZ-a: Jadranka Kosor (najnegativnija za 9,7% ispitanika/ca) i Vladimir Šeks (9,5%). Zoran Milanović je najnegativnije doživljeni političar u zemlji s izborom od 7,2%, a Ivan Šuker za 6,6% ispitanika/ca. Među deset političara s doživljajem najnegativnijeg još su: Andrija Hebrang (2,4%), Darko Milinović (1,1), Radimir Čačić (1%), te Luka Bebić i Stjepan Mesić (po 0,7%).

Gospodarska kriza u zemlji i dalje je najvažnija tema i to s izborom od 31,9%. Sanaderovo svjedočenje pred Saborskim povjerenstvom i aktiviranje saborskog mandata najvažniji je događaj za 18,8% ispitanika/ca, dok je saborska rasprava i glasovanje o povjerenju Vladi najvažnija tema za 16,9% ispitanika/ca.
Izjava Rohatinskog o MMF-u i zatezanje odnosa na relaciji Vlada-HNB najvažnija je tema za 12,1% ispitanika. Odluka ustavnog suda o referendumu bilježi izbor od 8,7%. Svi su ostali događaji bilježili izbor manji od 2%.

Vlade RH je za svoj rad u ovom mjesečnom istraživanju zabilježila najnižu ocjenu od početka mjerenja, odnosno još od početka 2004. godine ili od početka mandata prve vlade Ive Sanadera. Tako je ovomjesečnih 2,19 za 1,23 poena slabije od najbolje ocjene koju je Vlada premijerke Kosor zabilježila
od potvrđivanja mandata (3,42 u veljači ove godine nakon „obračuna“sa Sanaderom zbog pokušaja stranačkog puča). Taj se trend doživljaja rada osim u ocjeni vidi i u razini potpore politici koalicijske Vlade Jadranke Kosor, koja se iz mjeseca u mjesec topi. Dok je Vlada u veljači doživjela vrhunac potpore
(57,1%) i bila ocijenjena najvišom školskom ocjenom u ovom mandatu (3,42), početkom studenog te su vrijednosti bile znatno niže. Potpora politici Vlade sada iznosi svega 24,1%, a školska ocjena 2,19. Najveću podršku Vlade RH bilježi među glasačima HDZ-a (ocjena 3,12), dok birači najvažnijeg koalicijskog partnera, HSS-a Vladi daju relativno slabu ocjenu (svega 2,55). Najslabiju ocjenu Vladu za svoj rad bilježi među glasačima opozicijskih stranaka (SDP 1,85; IDS 1,84).

Redovito mjesečno ispitivanje političkih preferencija CRO-Demoskop usmjereno je i na odnos prema hrvatskom članstvu u EU. Već četvrti mjesec zaredom slabi podrška hrvatskom članstvu u EU i nakon više od pola godine ponovo je ispodpolovična. Za članstvo u EU se izjasnilo svega 49,6% ispitanika/ca,
protiv članstva se izjasnilo 39,8%, uz 10,6% neodlučnih. Ovaj bi trend mogao zabrinuti nositelje izvršne vlasti kao i gotovo sve političke stranke (koje su europoptimisti), kada u trenutku približavanja završetku pregovora smanjuje se podrška članstvu u Uniji.