Gospodarstvo, Hrvatska

Srijeda, 08.07.2009.

Tagovi: promet, autoceste, recesija, turistička sezona

  • 11:15

Između Rijeke i Zagreba - 230.000 vozila manje

Nova pokazatelj recesije i mogući pokazatelj turističke sezone dolazi s autoceste Rijeka-Zagreb - njom je u prvih pola godine prošlo 230.00 vozila manje, odnosno 3,8% manje nego lani. Prvog srpanjskog vikenda zabilježen je pad prometa od 4,5%.

Piše: Darko Pajić

U prvih šest mjeseci ove godine promet na autocesti Rijeka – Zagreb bio je manji za 3,74 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Evidencija pokazuje oko 230.000 vozila manje između Rijeke i Zagreba od siječnja do lipnja i time je prvi put u posljednjih deset godina jedna od najvažnijih autocesta u državi zabilježila pad prometa. Ujedno je zaustavljen trend godišnjeg rasta prometa po stopi od barem pet do 10 posto, koji se kontinuirano bilježi od 2000. godine do danas.

Promet autocestom Rijeka – Zagreb
siječanj-lipanj 2008. – 6,203 milijuna vozila
siječanj-lipanj 2009. – 5,970 milijuna vozila


Riječ je o još jednom konkretnom pokazatelju recesije u Hrvatskoj te potvrdi da će turistička sezona biti lošija od prethodne. Upravo u tom kontekstu zanimljivi su podaci o prometu tijekom prvog srpanjskog vikenda, koje su promptno izračunali i dostavili u ARZ-u, za razliku od HAC-a, gdje još nema podatka niti za lipanj. Tako je početkom srpnja prošle godine od petka do nedjelje autocestom Rijeka – Zagreb putovalo 175.162 vozila, dok je prošlog vikenda zabilježeno 165.542 vozila, odnosno oko 4,5 posto manje nego u istom razdoblju prošle godine.

Problemi s kreditima

Boljem rezultatu nije pridonijela ni činjenica da nakon otvaranja novih desetak naplatnih kućica u Demerju više nema uobičajenih kilometarskih kolona u Lučkom, što znači da se prema Kvarneru putuje brže i komfornije nego prijašnjih godina. Tek nešto bolje brojke zabilježene su u lipnju, kada je promet za 8.000 vozila bio manji u odnosu na lipanj prošle godine, što je pad od samo 0,5 posto.

Sve navedene brojke vrlo su važne i zbog mogućih problema s otplatom dugoročnih bankarskih kredita, koji su podignuti zbog gradnje autocesta u Hrvatskoj. Naime, ne samo u ARZ-u, već i u Hrvatskim autocestama osnova za kredite bile su procjene konstantnog povećanja prometa, a time i prihoda na autocestama, što je trebala biti jaka garancija povrata posuđenog novca. Ukoliko bi pad prometa potrajao i narednih godina, postupno bi mogla biti narušena i solventnost državnih tvrtki koje upravljaju autocestama. U HAC-u već sada imaju ozbiljnih problema s financiranjem niza planiranih projekata jer se više u svijetu ne može doći do kredita pod povoljnim uvjetima.

Pad povećanja prometa

Prema podacima iz Hrvatskih autocesta, od Zagreba do Splita promet je neznatno povećan. Na izračun i usporedbu prometa iz HAC-a naša redakcija čekala je dva dana jer je u nedjelju bio iskazan podatak da je promet na autocesti Zagreb – Split porastao za desetak posto. To je, naravno, potpuno nerealno, pa smo tražili dodatne provjere, nakon čega je iskazano da je između Zagreba i Dugopolja, gdje se nalazi izlaz prema Splitu, u prvih pet mjeseci prošle godine prošlo 2,58 milijuna vozila, dok je u istom razdoblju ove godine autocestu koristilo 2,62 milijuna vozila. Po tome ispada da je autocesta Zagreb – Split povećala promet za 1,48 posto, što je ipak značajan pad godišnje stope povećanja prometa. Neslužbene procjene iz HAC-a govore da će na kraju ove godine promet biti otprilike jednak kao i prošle.

Izvor: Novi list