Izvješće Freedom Housea: Globalna erozija sloboda

To predstavlja najdulje neprekidno razdoblje opadanja globalnih sloboda u gotovo 40-godišnjoj povijesti izvješća, ističe ta nevladina organizacija za promicanje sloboda, sa sjedištem u Washingtonu.

U godini koju je obilježila pojačana represija protiv branitelja ljudskih prava i građanskih aktivista, opadanje sloboda zabilježeno je u 40 zemalja u Africi, Latinskoj Americi, Bliskom istoku i bivšem Sovjetskom Savezu, što predstavlja 20 posto zemalja svijeta.

Autoritarne države, uključujući Iran, Rusiju, Venezuelu i Vijetnam postale su represivnije. Opadanje sloboda također se dogodilo u zemljama koje su prijašnjih godina bilježile pozitivne trendove, uključujući Bahrein, Jordan, Keniju i Kirgistan, ističe Freedom House u priopćenju.

"Vijesti o 2009. su pravi razlog za zabrinutost", rekao je Arch Puddington, direktor istraživanja Freedom Housea. "Opadanje je globalno, utječe na zemlje s vojnom i ekonomskom moći, utječe na zemlje koje su prethodno pokazivale reformski potencijal, a prati ga pojačani progon političkih disidenata i nezavisnih novinara", istakao je Puddington.

Da bi stvari bile još gore, najmoćniji autoritarni režimi postali su još represivniji, s više utjecaja na međunarodnoj sceni i više beskompromisni, dodao je.

Izvješće "Slobode u svijetu", koje Freedom House objavljuje od 1972., preispituje sposobnosti pojedinaca da ostvaruju svoja politička i građanska prava u 194 zemlje i 14 teritorija diljem svijeta.

Najnovije izviješće analizira razvoj koji je zabilježen u 2009. i dodjeljuje zemljama status "slobodne", "djelomice slobodne" ili "neslobodne".

U ovogodišnjim nalazima, pet zemalja preselio se u status "neslobodnih", a broj izbornih demokracija pao je na najnižu razinu od 1995. Šesnaest zemalja zabilježilo je primjetan napredak, s dvije zemlje su poboljšale svoj status ukupne slobode. Najznačajnija poboljšanja u 2009. su se dogodila u Aziji, navodi Freedom House.

Bliski Istok ostao je najrepresivnija regija u svijetu, a neke zemlje koje je prije toga napravile korake naprijed, skliznule su su natrag u kategoriju neslobodnih. Afrika je pretrpjela najznačajnije nazadovanje, a četiri zemlje su iskusile državne udare.

Ovogodišnji rezultati odražavaju rastuće pritiske na novinare i nove medije, ograničenja na slobodu udruživanja i represiju usmjerenu na građanske aktiviste koji promiču političke reforme i poštivanje ljudskih prava.

"U 2009. smo vidjeli uznemirujuću eroziju nekih od temeljnih sloboda, slobode izražavanja i udruživanja i povećanje napada na vodeće aktiviste u tim područjima", kazala je Jennifer Windsor, izvršna direktorica Freedom Housea.

"Od okrutne represije na ulicama Irana, da masovnog pritvaranja članova Povelje 08 u Kini i ubojstva novinara i aktivista za ljudska prava u Rusiji, vidjeli smo diljem svijeta udare protiv pojedinaca u vršenju njihovih univerzalnih prava", istakla je Windsor.

Ključni globalni rezultati izvješća uključuju:

Slobodni: broj "slobodnih" zemalja u svijetu u 2009. iznosi 89, što predstavlja 46 posto od 194 zemlje svijeta ili 46 posto svjetske populacije.

Djelomično slobodne: broj djelomično slobodnih zemalja pao je na 58, ili 30 posto svih zemalja, koje čine 20 posto od ukupne svjetske populacije.

Neslobodne: broj zemalja za koje Freedom House smatra da nisu slobodne povećao se na 47, odnosno 24 posto od ukupnog broja zemalja. Više od 2,3 milijarde ljudi živi u društvima gdje se temeljna politička prava i građanske slobode ne poštuju. Kina daje pola toga broja.

Izborne demokracije: broj izbornih demokracija pao je za tri i iznosi 116. Kretanja u četiri zemlje - Hondurasu, Madagaskaru, Mozambiku i Nigeru isključili su ih s popisa demokracija, a uvjeti u Maldivima poboljšani su dovoljno da se ta zemlja stavi na popis.

Najgore od najgorega: Od 47 zemalja rangiranih kao neslobodne, devet zemalja i jedan teritorij dobili su najniže moguće ocjene u istraživanju za politička prava i građanske slobode: Burma, Ekvatorijalna Gvineja, Eritreja, Libija, Sjeverna Koreja, Somalija, Sudan, Tibet, Turkmenistan i Uzbekistan.

Od regionalnih nalaza, zanimljiv je trend uočen u regiji Srednje i istočne Europe/bivšeg Sovjetskog Saveza, među čijih je 29 zemalja i Hrvatska.

Poboljšanja su uočena u cijeloj jugoistočnoj Europi, s Kosovom koji se pomaknulo iz kategorije neslobodnih u djelomice slobodne nakon provedbe izbora, i Crne Gore koja je prešla u kategoriju slobodnih zemalja. Nasuprot tome, praktično sve zemlje iz nebaltičkog bivšeg Sovjetskog Saveza nastavljaju represivnim smjerom, uključujući Rusiju, Kazahstan i Kirgistan, kojem je ocjena smanjena s djelomično slobodan na neslobodan.

Za regiju Zapadne Europe i Sjeverne Amerike, ističe se kako je Obamina administracija suočena sa značajnim izazovom uravnoteženja sigurnosnih zabrinutosti s obećanim povlačenjem kontroverzne protuterorističke politike Busheve administracije. Zapadna Europa bori se s dolaskom imigranata iz muslimanskih zemalja i povećanjem broja antiimigrantskih politika, što je pridonijelo opadanju sloboda u Švicarskoj i Malti. (H)