Izvoznici o mjerama Vlade RH za gospodarski oporavak i razvitak

Udruga Hrvatski izvoznici pozdravila je Odluku o mjerama za gospodarski oporavak i razvitak, s ciljem prevladavanja teškoća i eliminiranja negativnih učinaka globalne krize na gospodarstvo, te stvaranja uvjeta za dugoročno održivi gospodarski rast, koju je Vlada Republike Hrvatske donijela na 36. sjednici, održanoj 14. siječnja 2010.

Kako je u tijeku priprema prijedloga zakona, operativnih programa i drugih akata nužnih za provedbu mjera utvrđenih navedenom Odlukom, udruga je također poslala konstruktivne prijedloge Vladi RH, odnosno svoje viđenje usmjeravanja najavljenih mjera.

Kompletni prijedlozi:

1. Kao prvo, smatramo da se glavna pozornost kao i glavnina novčanih sredstava ovim mjerama treba pružiti održivim i ostvarivim izvozno orijentiranim projektima, prije svega izvozno usmjerenih tvrtki, ali i tvrtki koje će kroz takve projekte tek postati izvoznici. Izvoz je temelj dugoročno održivog gospodarskog rasta, a smatramo da je bolje naglasiti projekte nego novac dijeliti tvrtkama, jer kroz takvo projektno financiranje dolazi do najtransparentnijeg odnosa uloženog i postignutog. Smatramo da zadovoljavajuću ocjenu kvalitete i održivosti tih projekata može provesti osoblje HBOR-a koje godinama radi takve poslove. Također, jedan manji preostali dio sredstava treba usmjeriti i na tvrtke koje svojim projektima mogu postići aktivno supstituiranje uvoznih proizvoda i komponenti domaćima, te projekata proizvodnih poduzeća koji su u svom segmentu lideri na domaćem tržištu, a nisu ni uvoznici ni izvoznici. Ujedno, smatramo da nije opravdano sredstva dodijeliti poduzećima koji imaju za cilj uvoz gotovih proizvoda radi plasmana na domaćem tržištu.

2. Kao drugo, da bi se osigurala ravnopravnost izvozničkih tvrtki s ostalima, predlažemo da se datum kada se računa da je počela kriza (do kojeg tvrtke koje se javljaju ne bi smjele biti u problemu) pomakne na 31.12.2007., jer je izvozni sektor kriza počela zahvaćati smanjivanjem narudžbi već početkom 2008. godine. Usput, time bi se osigurala bolja vjerodostojnost podataka, jer godišnje bilance vjerodostojnije prikazuju poslovanje od polugodišnjih.

3. Kao treće, kako bi naše tvrtke zaista bile konkurentne potrebno je da kamate na kredite koji će se nuditi slijedom ove Odluke budu u razini onih dostupnih tvrtkama na tržištima Europske unije, što bi bi bilo na razini između 2 i 5%.Kako bi se izbjegao dogovor banaka oko visine kamate, HBOR bi kod svake aukcije trebao definirati razumno nisku kamatu iznad koje se ne može licitirati (odnosno, odrediti gornji limit kamate koji mora biti u rangu kamata na kredite dostupne tvrtkama na tržištima Europske unije).

4. Potrebno je osigurati transparentnost podjele sredstava, odnosno, redovito putem određene internetske stranice treba objavljivati koliko je točno sredstava oslobođeno za ostvarenje kojeg programa donesenih mjera i koji su učinci postignuti tim mjerama (npr. koliko radnih mjesta je otvoreno...). Pomoglo bi i ako bi se objavila inicijalna studija koliko se sredstava namjerava osloboditi po kojem od programa donesenih mjera te koliko se radnih mjesta misli otvoriti i zaštititi, te procjena drugih efekata navedenih mjera.

5. Predlažemo javno objavljivanje podataka koje su poslovne banke izlicitirale koliko sredstava te koje su tvrtke zahvaljujući ovim mjerama dobile jamstvo, odnosno kreditna sredstva, te u kojoj visini. Naš je prijedlog da tvrtke koje postanu korisnici programa nastalih kao rezultat ovih mjera javno na istim internetskim stranicama objave svoje bilance za posljednje tri poslovne godine, kao i godine u kojima će primiti i otplaćivati navedena sredstva.

6. Važno je i pod kojim će se uvjetima HBOR zadužiti kod banaka, jer smatramo da oni moraju biti povoljniji ili istovjetni uvjetima pod kojima se HBOR može zadužiti u inozemstvu.

7. Naposljetku, ali ne manje važno, budući da se radi o ograničenim sredstvima, vrlo je važna njihova pravilna distribucija. Stoga treba spriječiti svaku mogućnost da putem ovih mjera poslovne banke zamjene svoje loše plasmane, poboljšaju svoju likvidnost te da pri tome rizik prebace potpuno na državu i HBOR. To se samo djelomice rješava aukcijama od strane HBOR-a.