Jakovčević: Do kraja godine izlazimo iz krize

O recesiji i mjerama Vlade, kao i uzrocima i posljedicama finanacijske krize u Hrvatskoj razgovaramo s Dragom Jakovčevićem, bankovim analitičarom i profesorom financija na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu.

Izlazi li Hrvatska iz krize?

- Vjerujem da ćemo se do kraja godine više, manje izvući iz nje, što je iznenađujuće. No, ljudi su na ovim prostorima prošli i ratove i stabilizacijske programe, slušali smo da ćemo pasti travu, pa zato i ne čudi naša otpornost i brzo snalaženje. Hrvatska je prošla bolje u krizi nego što je bilo tko od nas očekivao, a postoje već i naznake blagog oporavka i rast optimizma.

Kako ocjenjujete antirecesijske mjere?

- One su dobro osmišljene, ali trebaju zaživjeti i treba ih ubrzano primjenjivati. Treba nastaviti s poticanjem gospodarstva, subvencioniranjem kamata, ali selektivno, jer postoji opasnost da se pomogne i onima koji nisu zaslužili opstati. Veliki su zahtjevi proračuna. Ne može država ispravljati nepravde koji su se dogodile zbog krize tržišta. Država i dalje treba ulagati u infrastrukturne projekte jer time razvija javno dobro. Treba odredili strateške grane. To smo mi davno trebali napraviti. Potrebna nam je i inventura proizvoda koje smo uvozili, a potrebno je onda tu proizvodnju proglasiti proizvodnjom od posebne državne skrbi. Tu šansu treba iskoristiti.

Treba li Hrvatskoj MMF, barem preventivno i za svaki slučaj?

- MMF je napravio niz promašaja tijekom povijesti, a ne znam što je dobro napravio. Bio je financijski policajac koji nikad nije razumio specifičnosti tržišta. Nema razloga da ga se ponovno pozove kada smo ga se jedva riješili. MMF i Svjetska banka trebaju reformu jer su one financijska poluga velikana i moćnika da podjarme male i slabe. Što god oni više kasne s reformama, to će kriza biti dublja jer je to kriza moćnika koji su prije 20 godina nametnuli ovakav oblik kapitalizma koji je katastrofalan, koji je ljudožderski i nemilosrdan.

Mirovinski su fondovi, pored investicijskih, čini se, najviše pogođeni krizom?

Ova kriza nije dotakla hrvatske banke?

- Banke su s krizom doživjele procvat. U ovoj krizi je došlo do redistribucije povjerenja i od modernih financijskih instrumenata vraćamo se tradicionalnima - depozitima i osiguranjima, i to je dobro. Zahvaljujući ograničenjima HNB-a, kriza je u Hrvatskoj pokazala apsurd da su ekstremiteti zdraviji od srca i mozga, zdravije su kćerke od majki.



- To je kriza upravljanja i doista nam treba reforma reforme. U nadzorne odbore treba postaviti članove fondova, buduće osiguranike, a ne da menadžeri odgovaraju samo vlasnicima. Ja bih dodatno ograničio ulaganja u rizične razrede i smanjio, pa možda čak i isključio ulaganja u dionice. Menadžere fondova bih obvezao da moraju ostvariti prinos koji odgovara godišnjoj stopi inflacije plus jedan posto. Ako to ne ostvare, onda bih im oduzeo pravo upravljanja, napravio smjene uprava i tražio da osnivači nadoknade razliku. Takva bi reforma povećala odgovornost upravljanja tuđom imovinom.

No kreditiranje je ipak usporeno?

- Mislim da bi HNB sada mogao potpuno osloboditi i skinuti sva ograničenja za plasmane gospodarstvu. Straha od zagrijavanja sustava nema jer je inflacija ponovno svedena na dva do tri posto, pa to treba iskoristiti za pokretanje gospodarstva. Poznato je da banke ne iniciraju gospodarski ciklus nego mu se priključuju. Zato u ovoj fazi treba koristiti sve kreditne linije koje može osigurati HBOR.