Imajući u vidu velik broj hrvatskih državljana upisanih u birački popis koji ne žive u Hrvatskoj, te uzimajući u obzir visoki postotak apstinencija tih birača, postoji opasnost da postojeća odredba prema kojoj je za uspjeh referenduma nužno da se za Europsku uniju izjasni polovica svih upisanih birača ne bi pružila realnu sliku volje biračkog tijela, a broj birača koji se nisu odazvali utjecao bi na ishod referenduma, piše u prijedlogu izmjena 141. članka Ustava koji govori o propozicijama referenduma za udruživanje Hrvatske, a koji je HDZ jučer dostavio svojim koalicijskim partnerima. Kako bi se do izražaja došla stvarna volja biračkog tijela HDZ je pripremio dva alternativna rješenja. Prema prvom, birači koji žive izvan Hrvatske ne bi se pribrajali ukupnom broju birača a druga je mogućnost da se u Ustav unese kako je za pozitivan ishod referenduma nužno da za EU glasa najmanje milijun birača, odnosno četvrtina biračkog tijela.
Glavni autor tih prijedloga Vladimir Šeks jučer nam je rekao da će, ako se te izmjene usvoje u Saboru, hrvatski državljani s prebivalištem izvan Hrvatske ući u ukupan broj birača, ali da će morati doći u Hrvatsku kako bi sudjelovali u referendumu. Osobito je zanimljivo Šeksovo objašnjenje da se uskraćivanjem mogućnosti dijaspori da sudjeluju na referendumu u državama u kojima žive »smanjuje mogućnost eurofobičnih iznenađenja«. Jedan visoki dužnosnik HDZ-a neslužbeno nam je jučer rekao kako se procjenjuje da bi Hrvati u BiH bili protiv ulaska Hrvatske u Uniju jer bi se u tom slučaju i oni »našli na udaru šengenskog režima koji bi se uspostavio između Hrvatske i BiH«.
Nisu, međutim, svi u HDZ-u uvjereni u eurofobičnost hrvatske dijaspore. Član predsjedništva HDZ-a Dragan Primorac, koji je nosio stranačku listu u 11. izbornoj jedinici, ističe kako nije upoznat s ovim prijedlogom, ali smatra kako bi se »duboko trebalo promisliti prije donošenja konačne odluke«.
– Uistinu ne znam zašto bi Hrvati koji žive u EU, Austriji ili Njemačkoj, bili protiv pristupanja Hrvatske Uniji. A moja iskustva s terena u BiH, a tamo sam često, govore mi da su oni za Europsku uniju. I oni žele bolju budućnost, a ne Hrvatsku izvan EU, rekao nam je Primorac.
I HDZ-ovac Ivan Bagarić koji je na čelu saborskog Odbora za Hrvate izvan Hrvatske uvjeren je kako je taj dio hrvatskog naroda listom za Hrvatsku u EU, ali dopušta da Šeks zbog specifičnosti ovog referenduma vodi računa o tome kako da olakša njegov uspjeh.
– Ne bih mogao reći da su Hrvati u BiH skeptičniji prema EU od Hrvata u Hrvatskoj, ističe mons. Ivo Tomašević, generalni tajnik Biskupske konferencije BiH, napominjući da govori u osobno ime, a ne u ime Biskupske konferencije jer biskupi o tom pitanju nisu raspravljali.
– Osobno mislim da ljudi razmišljaju onako kako razmišlja i veći dio Hrvata u Hrvatskoj i da većina pozitivno doživljava želju Hrvatske da uđe u EU, smatra mons. Tomašević, koji vjeruje da bi se Hrvati iz BiH odazvali i referendumu koji bi se održavao samo unutar granica Hrvatske »ako bi osjetili da bi time pomogli Hrvatskoj da ostvari nešto dobro i pozitivno«.
Neovisni zastupnik Dragutin Lesar poručuje HDZ-u da nisu svjesni kako predloženim referendumskim rješenjem otvaraju Pandorinu kutiju jer »kako će onda dalje braniti da se izbore organizira i izvan Hrvatske«. Slično razmišlja i predsjednički kandidat SDP-a Ivo Josipović.
– Odredbe o referendumu treba prilagoditi realitetu i omogućiti da se odluka na njemu donese razumnom većinom. Ali, ova vrst pragmatizma, u kojem različito postavljamo glasovanje iste grupe građana ovisno o očekivanjima kako će odlučiti, nemoralna je i neprincipijelna. HDZ jako voli dijasporu i favorizira je kad mu treba u izborima, a diskvalificira je kada se donose odluke kod kojih iz nepoznatih razloga sumnja u to hoće li slušati glas iz Zagreba. To je politički nekorektno i predstavlja još jedan primjer zlouporabe dijaspore i manipuliranja s njom. Pravo odlučivanja takozvane dijaspore treba riješiti principijelno, na jednak način, bez obzira o čemu se odlučuje, kazao nam je Josipović.
Podrška Hrvata iz EU neupitna
Za razliku od Hrvata iz BiH, onima iz Njemačke Hrvatska je ipak uglavnom malo predaleko da bi »potegli« do nje samo zbog referenduma.
– Iz Austrije ili južne Njemačke možda, ali sumnjam da bi samo radi biranja došli iz Berlina ili Kölna, prokomentirao je Mijo Marić, predsjednik Hrvatskog svjetskog kongresa Njemačke. Marić procjenjuje da bi Hrvati u Njemačkoj, koja je već članica EU-a, bili čak i pozitivnije raspoloženi prema ulasku Hrvatske u EU nego Hrvati u domovini.
– Ima sigurno i ovdje ljudi koji su skeptični, ali mislim da nije ništa drugačije nego dolje. Dapače, ovdje bi možda podrška ulasku u EU bila i veća nego u domovini. Zato me čudi ako se netko boji negativnog ishoda referenduma kroz dijasporu, zaključio je Marić.
HDZ jako voli dijasporu i favorizira je kad mu treba u izborima, a diskvalificira je kada se donose odluke kod kojih iz nepoznatih razloga sumnja u to hoće li slušati glas iz Zagreba
Premijerka Kosor optimistična oko deblokade
Unatoč preokretima u slovenskom parlamentu, premijerka Kosor optimistična je u pogledu deblokade hrvatskih pregovora s Europskom unijom.
– Ne bojim se ishoda, vjerujem da će se u slovenskom parlamentu ispoštovati sve što sam dogovorila s premijerom Pahorom, a dobro smo izvagali svaku riječ. To je u interesu obje, dobrosusjedske zemlje. Mirno očekujemo 2. listopad kada će se na međuvladinoj konferenciji otvarati i zatvarati naša pregovaračka poglavlja, komentirala je predsjednica Vlade nakon sjednice Predsjedništva HDZ-a.

