U Bratislavi će se u petak i subotu, 13. i 14. rujna, održati redovni godišnji, deveti po redu, summit šefova vlada zemalja potpisnica Srednjoeuropskog ugovora o slobodnoj trgovini (CEFTA), na kojem će Hrvatska sudjelovati kao promatrač.
Iako je prethodno bio najavljen, u društvu premijera sedam zemalja srednje i jugoistočne Europe, koji će se krajem tjedna okupiti u glavnom gradu Slovačke, zemlje koja ove godine predsjeda CEFTA-om, neće se naći hrvatski premijer Ivica Račan. Umjesto njega, kako doznajemo u Vladinu Uredu za odnose s javnošću, hrvatsko će izaslanstvo predvoditi potpredsjednik Vlade Slavko Linić, s kojim u Bratislavu putuju i novi ministar gospodarstva Ljubo Jurčić, zatim, pomoćnica ministra gospodarstva Olgica Spevec i pomoćnik ministra poljoprivrede i šumarstva Miroslav Božić. U Banskim dvorima nisu nam otkrili razloge zbog kojih Račan, premda najavljen, ne putuje na CEFTA-in summit, no odbacili su tvrdnje da su razlog tome trenutno zategnuti odnosi sa Slovenijom, koja iduće godine preuzima predsjedanje CEFTAom.
Inače, glavne teme predstojećeg susreta premijera zemalja CEFTA-e jesu dosadašnje funkcioniranje ovog tranzicijskog trgovinskog bloka i njegova budućnost, budući da, kako sada stvari stoje, većina članica CEFTAe 2004. godine ulazi u Europsku uniju. Stoga će i jedna od tema summita biti predstojeće proširenje Unije na europski istok i jug.
U Bratislavi najavljuju da će premijeri razgovarati i o rezultatima dosadašnjeg procesa ulaska Hrvatske u CEFTA-u. Slovački premijer Mikuláš Dzurinda pritom je izrazio nadu da bi Hrvatska do kraja godine mogla postati osmom članicom ove integracije.
Iako su ranije najave govorile da bi Hrvatska u CEFTAu trebala ući do ljeta, još uvijek nezavršeni pregovori o liberalizaciji trgovine poljoprivrednim proizvodima s Rumunjskom to su odgodili, kako se čini, do kraja ove godine. Do sada su, naime, održana dva susreta na razini stručnih radnih skupina - u veljači u Zagrebu i u svibnju u Poreču - na kojima je usuglašen tekst ugovora o pristupanju Hrvatske CEFTA-i, uključujući tu i pravila o porijeklu robe. Istodobno, liberalizacija trgovine industrijskim proizvodima dogovorena je sa svih sedam zemalja ove tranzicijske integracije.
Završeni su i pregovori o liberalizaciji trgovine poljoprivredno-prehrambenim proizvodima s gotovo svim članicama, osim s Rumunjskom i Bugarskom.
Najnovije informacije iz Vladinih krugova govore da su i pregovori sa Sofijom praktično gotovi, dok oni s Bukureštom i dalje zapinju, ali se ipak postupno privode kraju. Prema nekim procjenama, pregovori bi i s Bukureštom mogli završiti do summita u Bratislavi ili tijekom njegova održavanja, što znači da bi Hrvatskoj put u ovu tranzicijsku integraciju bio konačno otvoren.
Hrvatska već niz godina pokušava ući u CEFTA-u.
Nakon što je ispunila dva osnovna uvjeta za članstvo u njoj - ulazak u Svjetsku trgovinsku organizaciju (WTO) i pridruženo članstvo u EU, čelnici zemalja CEFTA-e dali su Zagrebu zeleno svjetlo za pristup CEFTA-i. Hrvatska, nakon što liberalizira trgovinu sa svim članicama CEFTA-e, potpisuje ugovor o pristupanju CEFTA-i, zajedno s pratećim protokolima, nakon čega slijedi ratifikacija.
CEFTA-u su, inače, 21. prosinca 1992. godine osnovale zemlje Višegradske skupine - Poljska, Češka, Slovačka i Mađarska, potpisavši u Krakowu multilateralni ugovor o slobodnoj trgovini, koji je stupio na snagu 1. ožujka 1993. godine. U međuvremenu, u njezino su članstvo ušle još i Slovenija, Rumunjska i Bugarska. Do danas je među tim zemljama postignuta gotovo potpuna liberalizacija trgovine industrijskim proizvodima, a u nešto manjoj mjeri, liberalizirana je i trgovina poljoprivrednim proizvodima.
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), hrvatski je izvoz u CEFTA-u u prošloj godini vrijedio 565,7 milijuna dolara, ili 7,6 posto manje nego u 2000. godini. Istodobno, hrvatski je uvoz iz CEFTA-e porastao za 21,3 posto, dosegnuvši 1,42 milijarde dolara.
Saldo hrvatske robne razmjene s CEFTA-om, dakle, bio je negativan, budući da je naša strana ostvarila manjak od 854,5 milijuna dolara. Prema nekim procjenama, taj će se deficit nakon ulaska Hrvatske u CEFTA-u još i povećati. No manjak u robnoj razmjeni Hrvatska pokriva suficitom u razmjeni usluga s članicama CEFTAe.
