Krenimo od tvrtke Apple. U svom marketinškom stilu, Apple se hvali kako su izdali “The world's most advanced operating system. Finely tuned.” Istinski geekovi na ovo će dobiti neugodan podražaj u jednjaku, no mnogi sretni korisnici Macintosha automatski će se složiti. No, budimo iskreni – proglasiti vlastiti proizvod “najnaprednijim operacijskim sustavom na svijetu” je u najmanju ruku samodopadno.
Dodati k tome kako je i “precizno podešen” svakako titra žicu kakvom umjetniku, modnom mačku ili informatičkom snobu, i to je taj jaki Appleov marketing na djelu. Jak i uspješan, nitko to ne može zanijekati.
No, kako marketing i stvarnost obično nemaju mnogo dodirnih točaka, Appleu se dogodio nevjerojatan propust u njihovom najnaprednijem operacijskom sutavu na svijetu, precizno podešenom.
Zanimljive novosti u Mac OS-u
Snow Leopard donosi nekoliko zanimljivih novosti korisnicima Macintosha: poboljšanu 64-bitnu podršku (iako na nekim Macintoshima “po defaultu” podiže 32-bitni kernel, osim ako prilikom podizanja računala ne držite pritisnute tipke 4 i 6 - “finely tuned”, kažu oni...) i još više 64-bitnih aplikacija. Kritičkom oku teško je previdjeti ovaj gaf, ali prosječan macoljubac zanemarit će činjenicu da mu Apple priča o 64-bitnom OS-u, dok se na njegovom stroju pritom vrti ipak 32-bitni. Najzad, prosječnom korisniku to zaista i nije važno.
Druga zanimljiva novost je Grand Central Dispach, biblioteka koja omogućuje programima “kvalitetnije” iskorištavanje procesora na višeprocesorskim sustavima. Korištenjem ovog API-ja programeri bi trebali moći na jednostavniji i transparentniji način kreirati programe koji su u stanju optimalno iskoristiti procesorske resurse računala. Grand Central Dispatch je vrlo zanimljiv komad tehnologije koji se, istina, nalazi daleko od očiju krajnjeg korisnika, ali to ga ne čini manje zanimljivim.
Treća zgodna novost je OpenCL, jezik koji omogućuje iskorištavanje obilate procesne snage modernih grafičkih kartica, omogućujući programeru iskorištavanje procesora na grafičkoj kartici za CPU-intenzivne proračune; izvrstan alat za matematičke i znanstvene aplikacije, OpenCL tako i Macintosh računala uvodi u klasu računala vrlo zanimljivih znanstvenicima, zbog mogućnosti velikog ubrzanja matematički zahtjevnih aplikacija.
Crni petak na vrlo neuobičajenom mjestu
I, novost koja se vjerojatno neće svidjeti Macintoshevcima: Snow Leopard donosi i ugrađeni anti-malware program, signal korisnicima da se prestanu zavaravati kako je njihovo računalo supersigurno i neprobojno.
Sve u svemu, novo izdanje OS X-a zanimljivije je iznutra nego izvana. No, njegov crni petak osvanuo je na vrlo neuobičajenom mjestu. Nedugo nakon izlaska, počela su sve brojnija šuškanja na Internetu kako novi OS X ima krajnje neobičnu grešku: ne uvijek, ali u određenim situacijama, logirate li se kao gost na računalo (tj. kao Guest account), postoji opasnost da vaš snježni leopard oboli od bjesnoće i uništi sve podatke sa vašeg – glavnog računa (koji je obično i administratorski)! Ovo se navodno događa samo na računalima na kojima je novi OS X instaliran kao nadogradnja na stari.
Zamislimo se na trenutak nad ovim. Imate svog krasnog Macintosha, na kojem imate svoj radni račun, koji je, kako smo rekli, obično i administratorski, dakle posebno važan i posebno zaštićen. Dođe vam netko kome date pristup na gostinjski račun, dakle račun namjenjen osobama koje se inače ne koriste računalom i kojima u načelu ne vjerujete i ne želite im dozvoliti da vam previše prčkaju po računalu.
Gosti to niti neće učiniti, ali nakon njihovog posjeta sam OS će vam veselo pobrisati podatke sa vašeg radnog, glavnog računa! Gdje je tu logika? Kako se može dogoditi da bilo što, što ima veze sa gostom (u načelu računom sa najviše restrikcija i najmanje mogućnosti da nešto pokvari), izazove brisanje podataka računa koji ima privilegije administratora sustava? Kakav je to mehanizam koji to dozvoljava? (prije nego odlučite preventivno ubiti svakoga tko se usudi približiti vašem računalu, napominjem da je problem moguće riješiti tako da zabranite račun gosta na vašem računalu)
Urnebesan propust
“Obični” korisnici Macintosha možda ne razumiju magnitudu ovog Appleovog propusta, ali tehnički obrazovaniji složit će se kako je ovo upravo nevjerojatna stvar i školski primjer stvari koje se ne smiju dogoditi: bilo kakva mogućnost da bilo kakva akcija “običnog” korisnika rezultira gubitkom podataka administratora ne postoji na popisu propusta na koje treba paziti prilikom izrade OS-a: nema je na popisu jer je jednostavno nepojmljivo da bi se takvo što ikad moglo dogoditi na modernom OS-u, bilo kojem.
Obzirom na Appleove akvizicije sposobnih informatičara, ovakav sigurnosni propust... hm, teško je kategorizirati, ali reputaciji tvrtke ovim je nedvojbeno omrklo mrklom tminom. U svakom slučaju, Apple je potpuno zaslužio urnebesan ROFL iz protivničkih redova.
S druge strane, čini se kako su se Microsoftova kola konačno ponovo zakotrljala. Novi Windows 7 je tu, i donosi pregršt novosti. Detalje sam već opisivao, pa ne bih ponovo o njima. Moja kritika bila je poprilično pozitivna, što nije čudno jer sam ju bazirao na usporedbi sa mrtvorođenom Vistom, ali i sve druge kritike bile su jednako, ako ne i više hvalospjevne. Po njima, Windows 7 je pravi pogodak, no svojedobno su i opisi nadolazeće Viste također bili, kako je vrijeme pokazalo, nezasluženo optimistični.
Što će biti s novim Windowsima?
Što će biti sa ovim novim Windowsima? Vrijeme će pokazati je li optimizam bio opravdan, no osobno sudim kako će Windows 7 proći puno bolje od Viste i biti onaj OS koji će ipak nasljediti Windows XP. Dvije stvari idu mu na ruku: fiasko Viste morao je trgnuti Microsoft i natjerati tvrtku da se “tehnološki uozbilji”, a druga stvar je čista evolucija računala – u tih nekoliko godina “fore” računala su postala još moćnija i brža, sposobnija obavljati krasne i beskorisne grafičke trikove novog OS-a. Obzirom da sam u pogađanju tehnološke budućnosti nekako bolji od statističkog prosjeka (guslar bi zapjevao: “hval'te me usta moja”), usudit ću se ovom prilikom reći kako je sa Windowsima 7 vjerojatno osvanulo i korisnicima i Microsoftu.
Sad, kad sam tako lijepo nahvalio Windowse 7 i prstom upro u OS X (i ne mogu se oteti potrebi da upirem prstom u njega i i cičim piskutavim glasićem: “Freak of nature! Finely tuned!” sve dok ne poprave taj nezamisliv propust), ponovit ću staru narodnu mudrost koja se tiče korištenja novog OS-a u produkciji: imate li tvrtku, nemojte, ali zaista nemojte odmah krenuti sa prelaskom na Windows 7.
Dajte mu pola godine, ako treba i godinu dana da se istitraju sve nelogičnosti i propusti, kojih će posve sigurno biti. Pogledajte Apple – tko vam garantira da sličan propust neće izgmizati i iz novih Windowsa? Poslovna računala nisu pokusni kunići. Time neka se bave vaši informatičari, ako žele (a žele, i trebaju). Pođe li što po zlu, oni će se snaći. Pođe li cijeloj tvrtci po zlu, poslovni gubici zbog zastoja u poslovnim procesima mogli bi biti vrlo osjetni.
Zato vi lijepo mjerkajte nove Windowse, ali nemojte žuriti sa migracijom. XP je još uvijek posve dobar OS i radi sve što trebate. Prelazak tempirajte negdje za sredinu 2010. godine ili kasnije, a dotle neka entuzijasti, stručnjaci i naivci iščeprkaju za vas greške i propuste.
Autor kolumne jedan je od vodećih domaćih informatičara i ekspert za slobodni softver, informatički novinar, bivši stručni savjetnik za informatiku u poglavarstvu Grada Zagreba i vlasnik tvrtke Operacijski sustavi. Stare tekstove autora možete pronaći na njegovom osobnom blogu oddparity.org.
