Kad bi Sabor abolirao osumnjičene za ratni zločin, Haag bi im mogao suditi

ZAGREB – Prošlih dana razne braniteljske udruge i pojedini političari, potaknuti slučajem generala Mirka Norca, izlazili su s raznim zahtjevima za pomilovanjem, amnestijom i abolicijom hrvatskih branitelja, pa čak i ako se sumnjiče za ratni zločin.

Predsjednik Vrhovnog suda Marijan Ramušćak za Vjesnik je u petak kazao kako nema nikakvih pravnih prepreka da Sabor donese zakon kojim bi se abolirali hrvatski branitelji, pa i za najteža kaznena djela kao što je ratni zločin. Parlament bi, na primjer, objašnjava, mogao abolirati za kaznena djela počinjena u ratnim operacijama, ali ne i izvan njih.

Međutim, ističe Ramušćak, temeljno je pitanje koliko bi bilo pametno da Sabor donese zakon o aboliciji (oprostu) za kaznena djela kažnjiva prema Ženevskoj konvenciji i ostalim međunarodnim dokumentima, koja uključuju i ratni zločin. Naime, ratni zločin nikad ne zastarijeva, i sve kad bi parlament i abolirao osobe koje su počinile ratni zločin, takva osoba je čitav život pod kaznenim progonom.

To pokazuju i slučajevi da se još procesuiraju ratni zločinci iz Drugog svjetskog rata.

Ramušćak podsjeća da je tu i Haaški sud, koji, sve da je neka osoba abolirana za ratni zločin, može zatražiti njen kazneni progon i preuzimanje slučaja od Hrvatske. Stoga predsjednik Vrhovnog suda napominje da je svakom osumnjičenom za najteža kaznena djela, uključujući i ratne zločine, pa bili to i hrvatski branitelji, bolje da se pojave pred našim sudom i tamo odgovaraju jer za to mogu dobiti najviše 20 godina zatvora. U Haagu se, pak, može izreći i kazna doživotnog zatvora, a u našem pravnom sustavu takva kazna ne postoji.

Odvjetnik Anto Nobilo također ističe kako bi se abolicijom i pomilovanjem hrvatskih branitelja široko otvorila vrata Haaškom sudu.

Teorijski, Hrvatska može donijeti odluku da obustavi sve kaznene progone hrvatskih branitelja, primjerice, no ta odluka ne obvezuje Haaški sud. Time bismo se izložili sukobu s Tribunalom i međunarodnom zajednicom, napominje Nobilo. On tvrdi da bi time hrvatske vlasti odluku o tome da ne surađuju s Haaškim sudom samo "zamotale u celofan", ali da bismo se zapravo izjednačili sa Srbijom, koja uglavnom ne krije da ne želi surađivati s Tribunalom.

Drugi je problem, nastavlja Nobilo, u tomu, što bi se aboliranjem samo jedne kategorije stanovništva - hrvatskih branitelja - u neravnopravan položaj stavili ostali građani. To je suprotno Ustavu jer su svi građani pred zakonom jednaki, zaključuje.

Odvjetnik Čedo Prodanović tvrdi kako, po Zakonu o oprostu, po čijem uzoru braniteljske udruge zapravo traže oprost od kaznenog progona za hrvatske branitelje, niti jedan Srbin nije aboliran za ratni zločin. Taj zakon donesen je iz političkih razloga, pod pritiskom međunarodne zajednice kako bi se reinegriralo Podunavlje, ali i građani srpske nacionalnosti u Hrvatskoj, napominje Prodanović, pojašnjavajući da se abolicija Srba odnosila samo na kaznena djela oružane pobune.

"Oružana pobuna ne može se poistovijetiti s ratnim zločinom", napominje Prodanović, tvrdeći da za ratni zločin nitko ne bi smio biti aboliran. Aboliranje za kazneno djelo ratnog zločina, po njegovom mišljenju, značilo bi "odobravanje zločina". "Temeljno pitanje je u tomu je li netko od hrvatskih branitelja počinio ratni zločin ili nije. Ako je, onda ga se nema što braniti i on u krajnoj konzekvenci, ako Haaški sud nije zadovoljan sudskim postupkom u Hrvatskoj, potpada pod jurisdikciju tog suda A ako je osumnjičeni za ratne zločine nevin, onda nema razloga da ne pristupi sudu i to dokaže", zaključuje Prodanović.

Neki političari tražili su i pomilovanje za generala Mirka Norca, no to je Sabor odbio. Zakon o kaznenom postupku, inače, navodi da amnestijom može biti obuhvaćeno više osoba kojima se može obustaviti kazneni postupak, dati potpun ili djelomičan oprost od kazne, izrečena kazna zamijeniti blažom kaznom, ukinuti uvjetna osuda, dati prijevremena rehabilitacija ili ukinuti pravna posljedica osude.

Pomilovanje se, pak, tiče točno određene osobe, protiv koje se također može obustaviti kazneni postupak, dati potpun ili djelomičan oprost od izvršenja kazne, zamijeniti kaznu blažom kaznom ili uvjetnom osudom, ukinuti uvjetnu osudu ili dati prijevremenu rehabilitaciju.