Lazar Grujić, predsjednik Stranke umirovljenika
Uz sadašnji sustav financiranja mirovina (60% doprinosi i 40% iz proračuna) oni s punim radnim stažom (oko 380.000 umirovljenika) bi uz namjensko korištenje mirovinskih fondova imali sada nezamislivu prosječnu mirovinu od 7.000 kuna, što bi bilo značajno više od sadašnje prosječne plaće u RH koja iznosi oko 5.300 kuna.
No, kada bi čak izbacili onaj dio financiran iz proračuna, prosječna bi mirovina još uvijek bila daleko iznad trenutnog sadašnjeg prosjeka mirovina i iznosila bi oko 4.400 kuna, što je čak i iznad ciljanog iznosa 75% od prosječne plaće, za koji u Stranci umirovljenika tvrde da je uz političku volju lako ostvariv.
"Valja još jednom ponoviti podatak da kada bismo računali da u mirovinu mogu samo oni iznad 65 godina starosti, njih oko 730 tisuća bi uz sadašnji način financiranja imalo prosječnu mirovinu od 3.800 kuna (što je još uvijek daleko povoljnije od onih cca 2.200 kuna, koliko je sadašnji prosjek) - dakle upravo na razini od cca 75% od prosječne plaće u RH", napominju u Stranci umirovljenika.
Iz mirovinskog fonda izuzeti sve povlaštene kategorije
Na tragu traženja optimalnijih i pravednijih rješenja svakako bi trebalo poraditi, smatraju u Stranci umirovljenika, na smanjenju broja umirovljenika za onaj dio njih koji je još uvijek radno sposoban, novom i sveobuhvatnom usklađenju svih mirovina, reviziji svih kategorija umirovljenika počevši od povlaštenih, vojnih, pa do "običnih" te bi po potrebi trebalo napraviti javnu objavu za pojedine ili pak sve kategorije. Također, smatraju u Stranci umirovljenika, iz mirovinskog fonda odnosno sadašnjeg sustava financiranja trebalo bi izuzeti sve povlaštene kategorije, odnosno sve one koji mirovinu ne primaju temeljem izdvajanja u mirovinski fond.
Hiperprodukcija umirovljenika je srž problema i već je godinama u službi isključivo uskih i kratkovidnih političkih interesa s jedinim ciljem da kao umirovljenici, vrlo često i bez pravog pokrića, budu u funkciji održavanja na vlasti onih koji su im to neodgovornom politikom omogućili, stvarajući tako dugoročno potpuno neodrživ klijentelistički odnos koji je toliko nagrizao gospodarske i financijske temelje RH da su nužno potrebni hitni i radikalni rezovi u svim segmentima, pa tako i u sferi mirovinskog sustava, smatra predsjednik Stranke umirovljenika Lazar Grujić. Sadašnji omjer radnog aktivnih građana u odnosu na umirovljenike (1,38:1) je neodrživ pa vremena za odgađanje naprosto više nema, upozorava Grujić.
Prijevremeni izbori - jedino rješenje
"Mi u Stranci umirovljenika smo duboko uvjereni da bilo kakvo kvalitetnije rješenje nagomilanih problema u RH ne može naći politička struktura koja nas je svojom nesposobnošću i neodgovornošću u njih uvela. Stoga smatramo da su u ovom političkom trenutku prijevremeni parlamentarni izbori jedini okvir za hitno traženje novih ljudi i novih rješenja za izlazak iz začaranog kruga u kojeg smo se zapleli", stoji u priopćenju Stranke umirovljenika.
Mirovina se zaslužuje osobnim radom tijekom kojega svaki pojedinac izdvaja određeni iznos u mirovinski fond. Stoga umirovljenik nije, ne može niti smije biti ugrožena socijalna kategorija, jer smatramo i dokazujemo, da visina mirovine temeljem punog radnog staža može i mora biti dostatna za život dostojan čovjeka, napominje Grujić.
Povlaštene mirovine neka financira onaj tko ih je povlastio
"Iz mirovinskih fondova mirovine mogu uzimati samo oni koji su u njega uplaćivali, i dakako razmjerno onome koliko su uplaćivali - i ništa više. Uplate u mirovinske fondove se mogu tretirati kao neka vrsta međugeneracijske štednje, pa samo oni koji su „štedjeli“ imaju prvo koristiti, Sve druge kategorije umirovljenih koje su se uz pomoć politike radi raznih razloga, ubacivale u mirovinske fondove treba iz njih odstraniti, te ostaviti onima koji su ih prijevremeno ili po povlaštenim uvjetima umirovili, da iznalaze sredstva za financiranje istih", stav je Stranke umirovljenika, koja je spremna u tom cilju upotrijebiti sva raspoloživa politička sredstva, te napominju kako ne sumnjaju u uspjeh.
