Gospodarstvo, Hrvatska

Ponedjeljak, 21.12.2009.

Tagovi: investicijski fondovi, tržište kapitala

  • 14:05

Investicijski fondovi

Kako su disali fondovi u 2009?

Od početka 2008. godine dosad imovina otvorenih investicijskih fondova pala je za 19,1 milijardu kuna. Imovina fondova je smanjena u veljači 2009., pa opet tijekom svibnja, lipnja i srpnja, a nakon toga započinje rast, ali još uvijek vrlo nesiguran.

Krajem studenoga 2009. godine neto imovina otvorenih investicijskih fondova s javnom ponudom iznosila je 10,8 milijardi kuna ili 1,9 milijardi više nego početkom godine. Tijekom studenoga imovina je porasla za 570 milijuna kuna, najviše zahvaljujući novčanim fondovima. Studeni je četvrti mjesec zaredom kako imovina fondova raste, a u listopadu je prvi put nakon godinu dana premašila 10 milijardi kuna.

Prema podacima koje su društva dostavila za Publikaciju 'Investicijski fondovi' građani u fondovima imaju oko 6,3 milijarde kuna ili 58 posto. U imovini fondova kojima upravlja 7 najvećih društava (ZB Invest, PBZ Invest, Erste-invest, Raiffeisen Invest, HPB Invest, OTP Invest i Hypo Invest) građani sudjeluju s 5,8 milijardi kuna. Građani i dalje imaju najveći udjel u imovini, ali se on u nekoliko posljednjih mjeseci lagano smanjuje.

Od početka 2008. godine dosad imovina otvorenih investicijskih fondova pala je za 19,1 milijardu kuna. Siječanj 2008. bio je najteži mjesec kad je zbog pada tržišta i bijega ulagača nestalo 4 milijarde kuna, zatim listopad 2008. kad je neto imovina fondova smanjena za 3,6 milijardi kuna, ali i 2009. pamtit ćemo kao tešku te iznad svega neizvjesnu godinu. Imovina je smanjena u veljači, pa opet tijekom svibnja, lipnja i srpnja, a nakon toga započinje rast, ali još uvijek vrlo nesiguran.

Istraživanje koje je mjesečnik Banka za publikaciju 'Investicijski fondovi' proveo među fond menadžerima govori da je ovo iznimno neizvjesno razdoblje. Početak istinskog oporavka ovisi o kretanjima u svijetu, a menadžeri vjeruju da će tržišta još neko vrijeme biti nestabilna budući da je puno pitanja koja muče investitore. Posebno spominju tajming i način izlaznih strategija nakon isteka interventnih mjera koje su velike ekonomije poduzele za oživljavanje svojih gospodarstava. Važno je da to budu pravovremene i koordinirane odluke među zemljama koje su se najviše koristile ekspanzivnim politikama, ocijenili su analitičari za Publikaciju.

Za hrvatsko tržište fondova važan je i proces konsolidacije kroz spajanja i preuzimanja koji je još uvijek vrlo spor. Dosad je bilo šest slučajeva spajanja malih fondova, a menadžeri očekuju da bi tijekom 2010. trebalo biti više spajanja fondova istog osnivača, ali i preuzimanja manjih društava koja zbog visokih troškova i krize, za koju se ne zna koliko će trajati, ne mogu osigurati stabilno poslovanje.