Kalmeta: Autoceste se više ne isplati graditi

Vlada Jadranke Kosor još nije niti pokušala ozbiljno raščistiti s megalomanskim i nepotrebnim investicijama iz Sanaderovog razdoblja. U ovom trenutku i dalje su na snazi potpisani ugovori o gradnji autocesta vrijedni gotovo 10 milijardi kuna. Tih novaca nema, država je ionako prezadužena, ali se svejedno ne odustaje. Vladino Povjerenstvo za ceste na kojem se trebalo raspravljati o rezanju investicija u cestogradnji nije održano, iako je najavljivano prije više od deset dana. Umjesto raskidanja ugovora i drastičnog kresanja neopravdanih investicija premijerka i njezini ministri otišli su na godišnji odmor. U međuvremenu je jučer u javnosti ponovo aktualiziran još jedan sporan slučaj u hrvatskoj cestogradnji, a riječ je o 50 milijuna kuna vrijednom projektu gradnje mosta na Korani, koji je trebao biti dio nastavka brze ceste kroz Karlovac, od naselja Mostanje do Vukmanićkog Cerovca.

O autocesti koja od centra Karlovca vodi do doma ministra obrane Branka Vukelića u karlovačkom prigradskom naselju Vukmanićki Cerovac, Novi list je, podsjetimo, pisao u travnju 2007. kad je započela gradnja ovog infrastrukturnog projekta vrijednog čak 300 milijuna kuna. Iako tada još nije bilo naznaka recesije i ekonomske krize, izgradnja 6,2 kilometra nastavka karlovačke »brze ceste« i dvostrukog mosta preko Korane bila je upitna, s obzirom da je promet Državnom cestom 1 kroz Karlovac bitno smanjen otvaranjem autoceste.

Vukelić je kao tadašnji ministar gospodarstva ovu investiciju »Hrvatskih cesta« nazvao »velikim događajem za Karlovac i Hrvatsku« i dodao kako su na njega dugo čekali svi stanovnici koji žive uz D-1, pa tako i mještani Vukmanićkog Cerovca. Projekt gradnje karlovačke obilaznice pohvalio je i ministar prometa Božidar Kalmeta tvrdnjom da je razvijena infrastruktura najbitniji čimbenik konkurentnosti jedne zemlje dok, očekivano, o potrebi ovog zahvata i njegovoj isplativosti nije bilo govora. Zanimljivo, gradnjom nove dionice »brze ceste« gradu Karlovcu se »izbija« jedan od budućih turističkih aduta. Naime, cesta zaobilazi prigradsko naselje Turanj u kojem se nalazi Muzej Domovinskog rata u osnivanju koji iz godine u godinu privlači sve više turista koji na proputovanju kroz Karlovac.

– Hrvatska je doista u zadnjih šest godina izgradila više od 550 kilometara autocesta i to je velika brojka. Slažem se sa procjenom da gradnju autocesta treba zaustaviti ili značajno usporiti, jer to više nije isplativo u lošim uvjetima na financijskom tržištu. Hrvatska je ranije i kod komercijalnih banaka dobivala kredite uz kamatu od 3 do 4 posto, a danas je kamata narasla na 12 ili 13 posto. Pod takvim uvjetima ne isplati se dalje graditi i očekujem da će se neki ugovori raskidati, a neki projekti prolongirati na najmanje šest godina, kaže Kalmeta, koji nije želio precizirati hoće li biti raskinut i ugovor za autocestu Dubrovnik – Doli, kao i za gradnju mosta Drava u koridoru 5C, te Podravskog ipsilona. Kalmeta kaže da ne želi prejudicirati odluke Povjerenstva za ceste, ali neizravno potvrđuje kako se i dalje razmišlja o mogućnosti da sve ili barem neke od spomenutih projekata financiraju Europska banka za obnovu i razvoj te Europska investicijska banka, čije su kamate povoljnije. Koliko je to izgledno danas je teško odgovoriti, ali je jasno da je i ta opcija loša, jer bi se Hrvatska nastavila zaduživati u uvjetima teške recesije i dosad neviđene gospodarske krize i nestabilnosti.