Od 21 javnog poduzeća, u trećini njih rad uprava tvrtki nadziru Božidar Kalmeta, ministar mora, prometa i infrastrukture, i njegovi ljudi. Sam Kalmeta predsjednik je nadzornih odbora Hrvatskih željeznica (HŽ) i Hrvatske pošte, dok je Zdravko Livaković, državni tajnik u njegovu ministarstvu, predsjednik nadzornih odbora Hrvatskih autocesta (HAC) i Hrvatskih cesta (HC) .
Nadzor nad infrastrukturom Kalmeti dodatno osigurava Branko Bačić, drugi državni tajnik u njegovu ministarstvu, koji se nalazi na čelu nadzornih odbora ACI-ja i Jadrolinije. U Kalmetinu “kvotu” mogli bismo ubrojiti i Bojana Hlaču, HDZ-ova kadra iz Rijeke, koji se nalazi na čelu Nadzornog odbora Autoceste Zagreb - Rijeka (ARZ).
Velik broj zaposlenih
Javna poduzeća iz Kalmetina resora zajedno, prema Vladinim podacima, zapošljavaju oko 32.000 ljudi. Njihov su ukupni prihodi u 2007. iznosili više od 8,3 milijardi kuna, ali uglavnom su poslovali s gubitkom. Za razliku od Kalmete, Ivan Šuker, ministar financija, kontrolira manji broj poduzeća, ali riječ je značajnim financijskim polugama države.
On je na čelu Nadzornog odbora Croatia osiguranja, najvećeg osiguravatelja u zemlji, koje je, prema Vladinim podacima, 2007. imalo ukupan prihod nešto manji od 3,5 milijardi kuna i dobit od oko 110 milijuna kuna, a zapošljavalo je više od 2300 ljudi. U Šukerovim su rukama i Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR), Financijska agencija (Fina), ali i Hrvatska poštanska banka (HPB), posljednja velika banka u državnim rukama, čijim Nadzornim odborom predsjeda Zdravko Marić, državni tajnik u Ministarstvu financija.
Financijske institucije
Sve su to kuće koje raspolažu značajnom imovinom. Aktiva HBOR-a iznosi 17,4 milijarde kuna, u HPB-u je ona na razini od 14,7 milijardi kuna, dok je ukupni prihod Fine u 2007. iznosio milijardu kuna. Iz toga proizlazi da Šuker, izravno ili neizravno, nadzire imovinu od oko 36,6 milijardi kuna.
Dok je na čelu Nadzornog odbora HEP-a bio Leo Begović, državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva, Damir Polančec, potpredsjednik Vlade i ministar gospodarstva, u svojim je rukama držao dvije najveće državne tvrtke iz energetskog sektora, s obzirom na to da je sam i predsjednik NO-a Ine. Te su dvije tvrtke 2007. zapošljavale gotovo 25.000 ljudi. Njihov je ukupan prihod zajedno dosezao oko 35 milijardi kuna, a dobit oko milijardu kuna pa se ne treba čuditi da se i na Inu i na HEP najčešće gledalo kao na “države u državi”.
No, kako je Vlada ovih dana Begovića postavila za predsjednika Uprave HEP-a, nadzor nad Begovićem prepustila je Krešimiru Ćosiću, pa je pitanje u kojoj će mjeri Polančec i ubuduće moći upravljati HEP-om. Ipak, bez obzira kolika je stvarna, a kolika formalna moć tri ministra u nadzornim odborima državnih poduzeća, oni zajedno nadziru oko 90 milijardi kuna kojima raspolažu “njihove” tvrtki. To je neznatno manje od hrvatskog proračuna koji iznosi oko 120 milijardi kuna.
Umjesto smjena, nadzornici još i promaknuti
Premijerka Jadranka Kosor nedavno je najavila da će smijeniti predsjednike nadzornih odbora javnih poduzeća koja se nisu uklopila u provedbu Vladinih antirecesijskih mjera. Mediji su iz toga iščitali da su Banski dvori pripremili “listu za odstrel” na kojoj su se, među ostalima, nalazili Zdravko Livaković, Zdravko Marić i Leo Begović. No, cijela je priča završila bez pravoga epiloga, jer se na kraju nije dogodilo ništa. Nadzornik Leo Begović još je i promoviran za predsjednika Uprave HEP-a. Za mnoge je to samo dokaz da nadzor i nije osobito važan.
