Znanstvenik nije mogao vjerovati da je ugledao pretpovijesni »dragulj« čiji vlasnik nije slutio kakvu dragocjenost posjeduje. Tada je Hurum doznao da je Ida pronađena u jezeru kotline Messel u Njemačkoj. Iako njen pronalazak datira iz 1983., zbog neznanja je bila skrivana od javnosti. Nakon slučajna otkrića jedva je dočekao da sa suradnicima u tajnosti prouči što im sve Ida ima za »reći«. Oduševili su se otkrivenim jer, prema njihovu mišljenju, fosil bi mogao biti naš »izgubljeni« predak. Ipak, kako su to slikovito opisali stručnjaci, nije riječ o našem izravnom pretku. Vrsta je ubrzo dobila naziv Darwinius massillae, u čast 200. obljetnice rođenja Charlesa Darwina. A na ljudskom obiteljskom stablu Ida se može smjestiti u pradavna vremena kad su se primati dijelili u dvije skupine; u prvoj su uz ljude bili gorile i majmuni, dok u drugoj uz lemure i vrste poput primjerice Galago senegalisa.
Proučavajući fosil došlo se do podataka da je ženka koja je imala devet mjeseci kad je uginula. Zbog odlične očuvanosti, moglo se zaviriti i u njen želudac i otkriti što je posljednje jela. Pokazalo se da je osobito voljela voće, sjemenke i lišće. Osim mliječnih zubi, imala je i zube kao odrasli primjerak vrste. Čak se i njeno krzno nazire na tijelu nešto manjem od 60 centimetara. Udovi su nalik na ljudske, jer su mogli prihvatiti određeni predmet. Pozornost znanstvenika posebno su zaokupili palčevi okrenuti svaki na svoju stranu, što je karakteristično za ljude. Neki smatraju da su i oči toga bića nalik na ljudske. Unatoč entuzijazmu pronalazača i stručnjaka iz newyorškog muzeja, ipak ne dijele baš svi njihovo oduševljenje pronalaskom smatrajući da je priča o Idi malo prenapuhana. Primjerice dr. Henry Gee, urednik časopisa »Nature«, smatra da termin »karika koja nedostaje« nije primjeren i navodi nas na pogrešan trag. S njime se slaže i dr. Chris Beard iz američkog Prirodoslovnog muzeja Carnegie koji smatra da će biti »zapanjen ako se pokaže da je fosil potencijalni ljudski predak«. Zagovornici teze o »karici« ipak se ne daju smesti. Već je izdana prigodna knjiga u sto tisuća primjeraka, a sljedećeg utorka u programu BBC1-a bit će prikazan dokumentarac čiji će pripovjedač biti sir David Attenborough. Nakon predstavljanja u Londonu, čini se da će Ida put Osla na dodatno proučavanje. U svakom slučaju rasprave o važnosti fosila mogle bi uzdrmati svijet znanosti.
