Kišoviti srpanj, a vruć kolovoz

Područje sjevernog Mediterana sve više poprima značajke suptropske klime, što podrazumijeva više temperature s proljeća i ujesen, te veću količinu vlage koju nose vjetrovi ljeti, uzrokujući nestalno i kišovito vrijeme, donekle slično monsunskome (ali bez stalnih vjetrova iz istog smjera, koji karakteriziraju monsunsku klimu).


Ova godina već pokazuje te značajke: u drugoj polovici svibnja temperatura zraka i mora dostigla je ljetni prosjek (u Dubrovniku je 25. svibnja more imalo 25 Celzijusovih stupnjeva), a 6. lipnja su sjever Italije poharali vihori nekad tipični za kraj srpnja ili kolovoz: zračni vrtlog (koji na moru zovemo pijavicom) samo u Trevisu je ozlijedio 28 osoba i razvalio više zgrada.

Oslonjeni i na to, mnogi predviđaju da će ovo ljeto biti kao i većina od pet prethodnih: s visokim temperaturama i sparinom u srpnju, te s izmjenama sparnih i kišnih dana u kolovozu, kao što zna biti u suptropskim područjima.

Ipak, oko toga nema pune suglasnosti, jer ozbiljne prognoze mogu biti četverodnevne, okvirno se vrijeme može predvidjeti i za sedam dana unaprijed, ali sa znatnijom marginom pogreške, a sve preko toga su nagađanja, manje ili više temeljena na iskustvu i statistici, ali ne i na realnim pokazateljima.

Britanski klimatolozi predviđaju, na primjer, da će ovo ljeto biti sušno i žeženo, kao 2003; američki (NOAA/NCEP) pak predviđaju svježije ljeto, pola stupnja hladnije od prosjeka, s više kiše, relativno nestabilno i vlažno, kroz lipanj i kroz prvu polovicu srpnja, osobito na sjevernom Jadranu, Ligurskom moru i obližnjem kopnu, a suhlje na južnom Jadranu i osobito na Tirenskom moru, dok bi kolovoz bio vedar, suh, ali i on hladniji od prosjeka. Dakle klima ipak bliža mediteranskoj nego suptropskoj.