"Klimatske promjene nisu ekološko, već društveno pitanje"

Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) u Hrvatskoj, danas je predstavio svoje Izvješće o društvenom razvoju Hrvatske za 2008. godinu - Dobra klima za promjene: Klimatske promjene i njihove posljedice na društvo i gospodarstvo u Hrvatskoj. Izvješće detaljno navodi neke od trenutačnih posljedica klimatske varijabilnosti i potencijalne posljedice klimatskih promjena na određene sektore hrvatskog gospodarstva i okoliša.

Činjenica je da se klima mijenja i posljedice tih promjena već se osjećaju diljem svijeta, pa tako i u Hrvatskoj. Ono dokazuje da je klima već postala kritičan čimbenik za razvoj u Hrvatskoj, a klimatske promjene mogle bi imati velike posljedice za zemlju.

„U uvjetima gospodarske krize koja se, kako izgleda, nezadrživo širi, posebna je opasnost da se suočimo s pokušajima izigravanja mjera koncipiranih na amortiziranje, a osobito na sprječavanje daljih klimatskih promjena, pod izlikom da za tako nešto treba pričekati 'bolja vremena'“ – upozorio je hrvatski predsjednik Stjepan Mesić. „Nemojmo se zavaravati: takva bolja vremena neće doći. Ovo je vrijeme, ovo je trenutak, ovo je zadatak i ovo je izazov s kojime se moramo, ponavljam: moramo suočiti“ – zaključio je predsjednik Mesić, pod čijim je pokroviteljstvom predstavljeno Izvješće.

Stalni predstavnik UNDP-a u Hrvatskoj Yuri Afanasiev dodao je da „istraživanje i analiza predstavljeni u ovom Izvješću ukazuju da, iako će klimatske promjene vrlo vjerojatno predstavljati ozbiljne prijetnje društvenom razvoju u Hrvatskoj, one također potencijalno otvaraju nekoliko korisnih mogućnosti". Afanasiev smatra da u Hrvatskoj u ovom trenutku postoji 'dobra klima za promjene' koja joj može pomoći da pronađe motivaciju potrebnu za suočavanje s ovim izazovom.

Yannick Glemarec, izvršni koordinator UNDP-a pri Svjetskom fondu za okoliš (GEF-Global Environment Facility), jedinom svjetskom fondu za financiranje projekata zaštite okoliša, pridružio se konferenciji i diskusiji naglasivši kako klimatske promjene nisu ekološko pitanje, već pitanje razvoja društva. „One će na različite načine utjecati na široki spektar sektora proizvodnje. Stoga je vrlo bitno za stol okupiti sve ključne sudionike kada se izrađuju politike koje su direktno vezane uz klimu, s obzirom da se različiti sektorski interesi uvijek ne poklapaju. U protivnom, u nedostatku otvorenog dijaloga među predstavnicima različitih sektora, politike koje su usmjerene na ublažavanje ili sprečavanje klimatskih promjena bilo bi vrlo vjerojatno teško provesti, poput zemljišnog planiranja, standarda efikasnog korištenja energije, vode i sl.“

Uključivanje javnosti bit će od presudne važnosti za učinkovit odgovor na klimatske promjene. Dobro informirana javnost koja je dovoljno upoznata s opasnostima koje mogu uzrokovati klimatske promjene te s mjerama koje se poduzimaju s ciljem odgovora na klimatske promjene je ključna. Procesi ublažavanja – smanjivanje klimatskih promjena koje uzrokuju zagađenje - i prilagodbe – prilagođavanje klimi i učincima klimatskih promjena – ne mogu započeti bez promjena u ponašanju pojedinaca i bez odgovarajuće podrške javnosti političkim odlukama.

Izvješće donosi prvo ispitivanje javnog mišljenja o klimatskim promjenama u Hrvatskoj. Prema nalazima ispitivanja, 72% građana Hrvatske smatra klimatske promjene vrlo ozbiljnim problemom, a 24% njih vjeruje da to jest problem. U isto vrijeme, veliki broj hrvatske javnosti vjeruje da bi država trebala činiti jednako (37%) ili više (54%) od razvijenih zemalja u smanjivanju štetnih emisija. Također je i postotak građana koji bi bili voljni platiti dodatno za struju koja ne ispušta stakleničke plinove, veći od prosjeka EU-a (68% u Hrvatskoj naprama 44% u zemljama EU-a).

Tijekom 20. stoljeća u Hrvatskoj je došlo do smanjenja količine padalina i porasta temperature u svim dijelovima zemlje. Očekuje se da će u budućnosti klima u Hrvatskoj biti još toplija i suša, posebice ljeti. Klimatski modeli predskazuju da, ukoliko se emisije stakleničkih plinova nastave povećavati, razdoblje od 2040. - 2070. bi moglo biti toplije za 3 – 3,5°C tijekom ljeta diljem Hrvatske.

Sektori poput poljoprivrede, ribarstva, zdravlja, hidroenergije, turizma i obalnog područja čine 25% hrvatskog gospodarstva, zapošljavaju gotovo 600.000 ljudi i čine ukupni godišnji BDP od 9 milijardi eura. Neke od posljedica klimatskih promjena neupitno će se odraziti na gospodarstvo u cjelini. Na primjer, gubitak prihoda u sektoru poljoprivrede rezultirat će većim cijenama hrane.

Slijedi prikaz trenutačnih posljedica klimatske varijabilnosti i potencijalnih posljedica klimatskih promjena po sektorima:

Turizam - Turizam, koji ostvaruje oko 20% bruto domaćeg proizvoda (BDP-a) i 28,7% ukupnog broja radnih mjesta, već dugo vremena ima važnu ulogu u Republici Hrvatskoj. Očekuje se da će do 2018. godine udio sektora turizma u ukupnoj zaposlenosti iznositi jednu trećinu. Većina predviđanja za turizam u EU pokazuje da će do kraja stoljeća zbog viših dnevnih temperatura duž jadranske obale mnogi turisti početi zaobilaziti ova odredišta i uputiti se na hladnija mjesta na sjeveru. To bi moglo imati ozbiljne nepovoljne posljedice za mnoge lokalne zajednice i, uzevši u obzir važnu ulogu obalnog turizma, nacionalno gospodarstvo. S druge strane, klimatske promjene mogu pogodovati sektoru turizma kroz produljenje turističke sezone i stvaranje dviju novih – proljeća i jeseni.

Obalna zona i podizanje razine mora - Hrvatska bi mogla pokazati značajnu ranjivost zbog porasta razine mora. Delta Neretve, Krka, Vransko jezero pored Biograda, otok Krapanj i brojna druga mjesta mogla bi se suočiti sa značajnim izazovima sredinom ili krajem ovog stoljeća ako razina mora poraste za više od pola metra. Prema okvirnoj analizi ovog Izvješća, ukupna površina morem prekrivenog kopna iznosila bi preko 100 kvadratnih kilometara, ako bi razina mora porasla do 50 cm, odnosno preko 112 milijuna kvadratnih metara uz porast mora od 88 cm. Očekuje se da će se porast razine mora odvijati postupno, dakle još ima vremena da se ustanove najbolje metode za rješavanje tog problema za svako od rizičnih mjesta posebno.

Posljedice na zdravlje - Događaji povezani s klimom kao što su toplinski udari, čija se sve veća učestalost može očekivati uslijed budućih klimatskih promjena, već utječu na zdravlje građana Hrvatske. Procjenjuje se da je toplinski udar iz 2003. godine odgovoran za dodatnih 185 smrtnih slučajeva u Hrvatskoj.

Vodno gospodarstvo - Hrvatska je bogata slatkovodnim resursima. Međutim, iako u Hrvatskoj nema nestašice vode za potrošnju, određeni problemi postoje. Velika količina vode propada zbog lošeg stanja vodovodnih cijevi, što dovodi do gubitka prihoda od gotovo 286 milijuna eura (0,9% BDP-a) i povećanih emisija što je posljedica povećane potrošnje električne energije potrebne za crpljenje vode. Kao posljedica klimatskih promjena očekuje se više sušnih razdoblja, smanjenje riječnih tokova, niža razina podzemnih voda. Početna analiza pokazuje da predviđeni učinci mogu dovesti do gubitka od 17 do 86 milijuna eura godišnje u izravnim gubicima samo u sektoru proizvodnje hidroenergije.

Poljoprivreda - Očekuje se da će poljoprivreda pretrpjeti najveće štete od posljedica klimatskih promjena. Ekstremne vremenske pojave za posljedicu su imale prosječne gubitke od 176 milijuna eura godišnje u razdoblju od 2000.do 2007. godine. Taj iznos predstavlja 0,6% nacionalnog BDP-a, odnosno 9,3% bruto dodane vrijednosti (BDV) od sektora poljoprivrede, šumarstva i ribarstva.

Ribarstvo i marikultura - Kod populacija morske ribe već se mogu uočiti značajne fluktuacije u broju, obrascima ponašanja i migraciji što ima posljedice na sam ulov ribe. Isto tako pojavljuju se nove vrste iz toplih mora. S ekonomskog gledišta neke vrste su dobrodošle, dok s ekološkog predstavljaju prijetnju domaćim vrstama te uzrokuju stvaranje neravnoteže u morskom ekosustavu. U isto vrijeme, klimatske promjene bi u nekim područjima ribarstva i marikulture mogle donijeti i koristi – pogotovo u izlovu vrste ribe kao što je tuna, kojoj pogoduje toplije more.

Ranjive skupine - Postoje jasni dokazi da su regionalne razlike između županija u pogledu prihoda, zaposlenosti, kvalitete života i prilika za razvoj, velike. Stoga je potrebno obratiti posebnu pažnju na regije koje već zaostaju, a u kojima bi situacija mogla postati gora uslijed klimatskih promjena. Društvene skupine koje žive u tim područjima imaju slabiju mogućnost prilagodbe klimatskim promjenama i više su ovisne o lokalnim izvorima hrane i vode.

Što Republika Hrvatska treba učiniti kako bi smanjila utjecaj klimatskih promjena?

Kako bi se izbjegle katastrofalne klimatske promjene, globalne emisije stakleničkih plinova do 2050. godine moraju se smanjiti za 50-85%. EU se obvezala smanjiti emisije za 20% do 2020. godine. Hrvatska razina emisija po glavi stanovnika negdje je između „razvijenih“ zemalja i zemalja „u razvoju“. Kao takva, Hrvatska bi trebala doprinijeti rješenju problema. Protokolom iz Kyota Republika Hrvatska se obvezala smanjiti emisije u prosjeku za 5% u razdoblju od 2008. do 2012. godine, u odnosu na baznu razinu od 36 milijuna tona ustanovljenu za 1990.-tu. Nakon toga, Republika Hrvatska će na sebe preuzeti dio obveza EU-a i ostvariti određenu razinu ušteda do 2020. godine, iako ona neće iznositi visokih 20%.

Postoji čitav niz tzv. „neupitnih“ (eng. no regrets) mjera prilagodbi koje zapravo mogu uštedjeti novac te ostvariti i određenu ekonomsku korist za Hrvatsku. Najučinkovitije od njih odnose se na povećanje energetske efikasnosti. Također postoji čitav niz mjera koje su ili neutralne, obzirom na trošak uvođenja, ili koštaju vrlo malo. U najboljem slučaju, ako bi se provele sve ove mjere, ukupno smanjenje emisija u Republici Hrvatskoj za 2020. godinu značilo bi smanjenje štetnih emisija za 30% u odnosu na baznu razinu iz 1990. godine.

Za uspješnu provedbu smanjenja emisija u proces se moraju uključiti brojni subjekti - od vladinih i znanstvenih institucija, gospodarskih čimbenika, udruga građana, donatora te naravno samih građana Hrvatske.

„Suočeni smo s problemom što su ga stvorili ljudi. Mi, ljudska vrsta, mi smo odgovorni za klimatske promjene, baš kao i za uništavanje prirodnog okoliša koje je s njima nerazdvojno povezano. Stoga i samo mi možemo taj problem rješavati. I više od toga: mi ga moramo rješavati, jer stvari prijete da izmaknu kontroli. Dobro je da to postaje svakim danom sve jasnije onima koji u svojim rukama imaju moć odlučivanja“ – naglasio je predsjednik Mesić. „Mi – a pod „mi“ mislim na političke strukture – moramo biti svjesni onoga što dolazi i moramo se pripremiti, moramo učiniti sve što možemo kako bismo ublažili, odnosno amortizirali posljedice onoga što više ne možemo spriječiti, jer smo – svi mi u svijetu – predugo bili gluhi i slijepi u odnosu na signale što nam ih je slala priroda.“

Kako bi učinkovito radila na rješavanju problema ranjivosti i ublažavanja klimatskih promjena, Izvješće preporuča da se Republika Hrvatska pozabavi problemom klimatskih promjena – kao kritičnim faktorom u svom razvoju. Jedan od koraka naprijed bio bi poboljšanje koordinacije između različitih subjekata. Preporuča se osnivanje međuresorne komisije za klimatske promjene na visokoj razini, koja bi olakšala rasprave unutar Vlade i potom obuhvatila važne interesne strane poput gospodarskih subjekata, civilnog društva i opće javnosti, a suočila bi se s problemom ublažavanja, odnosno smanjenja zagađenja, i prilagodbe na promjene klime.

Preko 50 istraživača i suradnika doprinijelo je izradi ovog Izvješća koje svjedoči da klima već uvelike određuje razvoj Hrvatske, a klimatske promjene u Hrvatskoj mogu značajno utjecati na razvoj društva općenito