Ovca Dolly ili pjesnički rečeno »tako mlada, a tako stara!«
ZAGREB, 27. siječnja – Posljednja ispitivanja na ovci Dolly pokazala su da je rođena kao sredovječna životinja, a ne kao novorođenče. Naime, škotski znanstvenici su u srijedu objelodanili kako bi prvi klonirani sisavac, ovca Dolly, mogla bi biti osjetljiva na prerano starenje i bolest uzrokovanu genima koji su kopirani od šestogodišnje ovce. Međutim, znanstvenici koji su je napravili tvrde da je savršeno zdrava. Istraživači s Roslin Institutea u Edinburghu, koji su stvorili najpoznatiju svjetsku ovcu, požurili su se demantirati izjave po kojima izigravaju Boga s njezinom starosti i budućnosti.
»Razumijemo bojazan javnosti, ali mi koristimo tehnologiju koju razumijemo i koja je potpuno sigurna, ne bismo li doznali nešto više«, istaknuo je ravnatelj projekta Ian Wilmut, dodavši da nema mjesta pretjeranoj zabrinutosti. Naime, prema njegovim riječima, ovca Dolly, koja je uspješno prebrodila dvije trudnoće, savršeno je zdrava. »Nema konkretnih dokaza da će Dolly prerano umrijeti. Ona je danas zdrava trogodišnja Finn-dorsetska ovca, koja je posljednje dvije godine na svijet donosila mlade«, rekao je.
Međutim, starije DNK u njezinim stanicama ukazuju na znakove starenja tipične za starije životinje. Otkriće objavljeno u posljednjem broju znanstvenoga časopisa Nature donosi dodatne dokaze da kloniranje ima ograničenja i da istraživači ne mogu beskonačno proizvoditi kopije životinja bez izvornoga genetskog plana starenja. Jerry Shay, molekularni biolog sa Sveučilišta u Texasu, kazao je da se prisjeća prve vijesti o kloniranoj ovci i kada je netko komentirao da je Dolly ovca u »janjećoj koži«, dodavši kako je to bio primjeren navod.
Godine 1996., Dolly je postala prva velika životinja klonirana iz genetskog materijala izoliranog iz odrasle stanice. Znanstvenici su stanicu ubacili iz vimena u jaje iste životinje, nakon izdvajanja DNK iz jajeta. Biomodificirani embrij umetnut je u ovčju rodnicu i Dolly se razvila kao klon. Njezino rođenje na Roslin Instituteu u Škotskoj obznanjeno je 1997. i uzrokovalo je svjetsku senzaciju. Sada su istraživači s Instituta ustanovili da su »kapice« koje reguliraju životni raspon na Dollynoj DNK, kraće nego što je uobičajeno. Svi kromosomi pokriveni su filterima poznatim kao telomeri, tankim nitima na krajevima kromosoma, koji štite stanični genetski kôd od trošenja.
Znanstvenici vjeruju da će telomeri otkriti tajne mladosti i starenja. Kada telomer konačno ostari nakon ponovljene stanične diobe, znak je to samouništenja, kao dijela procesa starenja, što znači da životinja ubrzano stari. Prema tim podacima, trogodišnja Dolly zapravo je devetgodišnja ovca. »Skraćenje telomera već je ranije predviđano kao nusprodukt kloniranja«, rekao je Alan Colman, rukovoditelj istraživanja pri tom institutu. Kao rezultat, Dolly bi brže starila i bila podložnija rizicima obolijevanja od raka, koji se događa kada se stanice počnu samouništavati i započnu nekontrolirani rast. Inače, prosječna životna dob ovce je 13 godina.
Trošenje telomera samo je jedan oblik oštećenja DNK. »Ljudi su godinama nagađali da starimo zbog naših stanica koje, svaka zasebno, mutiraju. Tako, kada se pomoću stanica radi jedna životinja iz druge, one sa sobom prenose i mutacije«, objasnio je Colman. »Očekivala bi se i smanjena plodnost«, kaže David Corey, istraživač Jugozapadnog medicinskog centra. Genetski se testovi nastavljaju na Dollynom potomstvu, uključujući Bonnie, rođenu lani, dok je ove godine rođen i janjeći trojac. Testovi na Bonnie nisu pokazali skraćenje trajanja telomera, ali je ona začeta prirodno, dok je pola njezine DNK došlo od njezinog oca.
Znanstvenici drže da bi jedini problem s trošenjem telomera mogao proizaći ako je klon načinjen iz klona. Međutim, ističe da ne vidi razlog zašto bi slijedno kloniranje bilo nužno. Naime, slijedno kloniranje bilo bi kao, primjerice, neprestano kopiranje prethodne kopije na fotokopirnom stroju. Kopije bi u tom slučaju bile nečitke, kao što bi to bio i genetski kod.
Potrebno je spomenuti da su ovca Dolly i njezino potomstvo samo uvod u znatno revolucionarnije istraživanje, odnosno projekt, jer kalifornijska biotehnološka tvrtka Geron corp. ima namjeru tehnologiju kloniranja primjenjenu na ovcama u vrlo bliskoj budućnosti koristiti za kloniranje ljudskoga tkiva, odnosno organa za nadomjestak onih koji su oštećeni starošću ili degenerativnim bolestima, poput raka ili osteoporoze.
