Klub HDZ-a nije se vratio u sabornicu ni za rasprave o zakonu o HRT-u

ZAGREB – U raspravi Zastupničkog doma Hrvatskog sabora o Konačnom prijedlogu zakona o Hrvatskoj radioteleviziji (HRT) u četvrtak nije sudjelovao oporbeni HDZ koji je ostao pri svom stavu od srijede da se neće vratiti u sabornicu sve dok premijer Ivica Račan ne izvijesti zastupnike o slučaju generala u mirovini Mirka Norca. Za razliku od hadezeovaca, Klub zastupnika HSP-a i HKDU-a vratio se u veliku vijećnicu jer, kako je rekao Tonči Tadić, riječ je o vrlo značajnom zakonu te žele kazati zašto ga ne prihvaćaju u predloženom obliku. Inače, klubovi zastupnika šestorice, premda uz brojne primjedbe kako na sam tekst zakona tako i na pristigle amandmane, u konačnici su ipak dali svoju podršku predloženim promjenama na HRT-u. Poglavito HNS, LS i IDS ne žele da udruge i institucije biraju članove HRT-a bez ikakvog udjela Sabora, a SDP, HSLS i HSS drže da je put k javnoj televiziji izostanak bilo kakvog arbitriranja politike.

Potpredsjednica Vlade Željka Antunović kazala je da je ovaj zakon važan za razvitak demokracije te da o njegovu značaju govori i duga i konstruktivna javna rasprava. Prema predloženome, nestranačko vijeće HRT-a trebalo bi imati glavnu ulogu u kreiranju programa, a činjenica da u njemu ne bi sjedili političari jamčila bi izostanak utjecaja politike na uređivanje programa.

Predsjednik Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav Mato Arlović (SDP) kazao je kako Odbor smatra da HRT mora imati javnu funkciju u izvanrednim situacijama kao što je primjerice rat, elementarna nepogoda ili epidemija kada zaposleni ne bi imali pravo na štrajk. Hrvatski radio imat će i dalje tri mreže i tri programa, a HTV dva programa i dvije mreže. Razdvajanje HTVa i Hrvatskog radija u dvije ustanove obavilo bi se do 1. srpnja 2001., a razdvajanje HRT-a od Odašiljača i veza do kraja ove godine. Odbor također predlaže da se ukine pretplata koja bi se preimenovala u pristojbu i bila bi neka vrsta poreza i iznosila bi 1,5 posto prosječne plaće u Hrvatskoj u prethodnoj godini.

Arlović naglašava da se nad HRT-om ne bi mogao otvoriti stečaj bez suglasnosti Sabora, a u Vijeću HRT-a ne bi se moglo birati dužnosnike nego bi ga činili članovi udruga i javnih institucija i to njih 16, a predsjednici države, Sabora i Vlade imenovali bi još po jednu istaknutu nestranačku osobu.

Glavnog urednika HTV-a i Hrvatskog radija biralo bi Vijeće HRT-a.

Upravo na način izbora članova Vijeća HRT-a primjedbe ima dio stranaka šestorke, pa je Vesna Pusić (HNS) kazala da lista nasumce odabranih udruga i javnih institucija nije dobro rješenje za biranje u Vijeće HRT-a. Naglašava da je jedini način da se u Vijeće HRT-a dobiju stvarni predstavnici javnosti upravo taj da se članove bira na neposrednim izborima ili da članove Vijeća ipak biraju zastupnici koji su mandat dobili na izborima. Naglasila je kako to ne znači da bi u Vijeću sjedili zastupnici, nego da bi Sabor trebao imenovati predstavnike koje predlože udruge i institucije.

Jedan od prijedloga za poboljšanje zakona je i onaj prema kojem bi se Vijeće HRTa povećalo na 21 člana, a Ante Simonić je kazao, u ime Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu, kako je mišljenje tog odbora da bi zakon možda trebao ipak ići u treće čitanje.

Na činjenicu da u Hrvatskoj ima više od 15.000 različitih udruga koje predstavljaju civilno društvo, odnosno da će biti težak izbor dvaju ili triju predstavnika takvih udruga u Vijeću HRT-a upozorio je Furio Radin (nezavisni).

Tonči Tadić se, u ime Kluba HSP-a i HKDU-a, usprotivio predloženoj verziji zakona. Upozorio je da će odvajanje Odašiljača i veza iz sustava HRT-a rezultirati neviđenom tajkunizacijom. Također je upozorio da za transformaciju HRT-a nije dovoljno promijeniti vlast u Hrvatskoj, jer, kazao je, prije izbora na HRT-u su predstavnici vlasti uzimali 61 posto vremena u informativnim emisijama, a nakon izbora 91 posto. Naglasio je da će HSP-HKDU dati amandman prema kojem bi HRT bio trgovačko društvo u potpunom vlasništvu Republike Hrvatske te da se Odašiljači i veze ne odvajaju od HRT-a.

U ime Kluba HSLS-a govorio je Ivan Čehok te naglasio da je program HRT-a loš na neki način pokazuje nesposobnost HRTa da se sam transformira pa mu u tome teško može pomoći i zakon. Upitao se hoće li "oslobađanje" Vijeća HRT-a od politike biti dovoljno za demokratizaciju na HRT-u ili će to donijeti anarhiju. Pozitivnim je ocijenio razdvajanje uloge ravnatelja HRT-a od glavnog urednika.

U ime Kluba SDP-a, Nenad Stazić je rekao da se njegova stranka zalaže, kao i prije, da se vlast što manje miješa u uređivačku politiku HRT-a. Upravo ovaj prijedlog zakona smatra Stazić to i omogućuje i to putem Vijeća u kojem će biti predstavnici javnosti.

U ime Kluba DC-a, Vesna Škare Ožbolt je ocijenila da predloženi zakon nije u skladu s preporukama Vijeća Europe. "Smatramo da točno treba definirati koje institucije i udruge predlažu svoje predstavnike u Vijeće HRT-a", naglasila je ona. Usprotivila se također i privatizaciji trećeg TV programa te se založila da zakon ide u treće čitanje.

Petar Turčinović je u ime Kluba IDS-a kazao da pretplatnici trebaju birati svoje elektore u Vijeće HRT-a koje će, ako ustreba, moći i opozvati. U ime Kluba PGS-a SBSH-a, Nikola Ivaniš je podržao princip da predstavnici udruga uđu u Vijeće, ali je istaknuo neprihvatljiv način njihova izbora.

Založio se ujedno da članovi Vijeća mogu biti i saborski zastupnici. Anto Kovačević (HKDU) je zaključio da je očito osnovni motiv za donošenje zakona izdvajanje Trećeg programa i odvajanje Odašiljača i veza, kako bi se netko tko to još nije "otajkunio".