Koliko vjerujemo proizvođačima lijekova?

Kada se na Google tražilicu upiše „farmaceutske tvrtke“, već prvi pogled na linkove („Mogu li farmaceutske tvrtke poslovati etično“, „Farmaceutska tvrtka bogatija od Hrvatske“, „Farmaceutske tvrtke ne liječe siromašne“ itd.) sugerira učestale kontroverze koje se vezuju uz farmaceutsku industriju. Protivnici farmaceutske industrije reći će da ona razmišlja samo o dobiti te da više ulaže u marketing nego u istraživanje i razvoj. Suprotno, zagovornici farmaceutskih
tvrtki istaknut će da je zahvaljujući farmaceutskoj industriji otkriveno tisuće novih lijekova bez kojih suvremena medicina ne bi bila zamisliva. Detalji te kontroverze reflektiraju se i u stavovima građana (u Hrvatskoj, Sloveniji i Srbiji) prema farmaceutskim tvrtkama.

U Sloveniji je primjetan generalno kritičniji stav prema farmaceutskim tvrtkama u odnosu na stavove u Hrvatskoj i Srbiji, koje su vrlo slične po pitanju povjerenja prema farmaceutskim tvrtkama, liječnicima ali i lijekovima.

Bogaćenje na račun bolesnih?

Oko 50% građana Hrvatske i Slovenije, te oko 60% građana Srbije smatra da farmaceutske tvrtke gledaju samo na svoju korist. Oko 50% građana Hrvatske i Srbije vjeruje da većina farmaceutskih kompanija poštuje stroge etičke i zakonske propise, dok je istog uvjerenja svega 30% građana Slovenije.

U sve 3 zemlje oko tri četvrtine ispitanih smatra da nije u redu da se farmaceutske tvrtke bogate na račun bolesnih, a 55% smatra da su farmaceutske kompanije, vođene uglavnom novčanom dobiti, u stanju dovesti u opasnost milijune ljudi. Na tragu takvog stava 15% smatra (podjednako u svim zemljama) da bi svijet bio bolji da nema farmaceutskih tvrtki.

Ipak, 60% Hrvata i Srba smatra da su farmaceutske tvrtke napravile u svijetu više dobrog nego lošeg, dok se s tim slaže 40% Slovenaca. U Hrvatskoj veće povjerenje prema farmaceutskim tvrtkama iskazuju Slavonci, stanovnici manjih naselja, starija generacija, umirovljenici, kućanice i NKV radnici, dok su najkritičniji Dalmatinci, Istrani i Primorci, stanovnici velikih gradova, privatni poduzetnici i službenici.

Jesu li bolji strani ili domaći lijekovi?

Iako Hrvati i Srbi u većoj mjeri vjeruju (svaki 4. Hrvat, svaki 3. Srbin i tek svaki 12. Slovenac) da su lijekovi stranih tvrtki kvalitetniji, općenito povjerenje u domaće farmaceutske tvrtke veće je u Hrvatskoj i Srbiji u odnosu na Sloveniju (svaki 2. Hrvat i Srbin te svaki treći Slovenac tvrde da više vjeruju domaćim farmaceutskim tvrtkama).

Mladi od 15-19 godina u Hrvatskoj, ali i u Sloveniji, u odnosu na starije, skloniji su vjerovati da su lijekovi stranih tvrtki kvalitetniji. Istovremeno, U Hrvatskoj i Srbiji mladi (15-19 g.) i stariji od 60 godina više vjeruju domaćim farmaceutskim tvrtkama u odnosu na srednju generaciju, dok u Sloveniji nema te razlike.
Oko 50% Hrvata i Srba smatra da farmaceutske tvrtke vrše pritisak na liječnike da propisuju više lijekova nego što je potrebno, a isto misli 60% Slovenaca.
Hrvatski građani stariji od 65 godina više vjeruju u neovisnost liječnika spram pritiska farmaceutskih tvrtki, dok u Srbiji isto vjeruju najmlađi (15-19 g.) i najstariji (60+).

U Hrvatskoj su liječnici tradicionalno visoko na ljestvici povjerenja. Hrvati više vjeruju liječnicima (66%) nego Srbi (61%) i Slovenci (50%). U Hrvatskoj liječnicima najviše vjeruju stariji od 65 godina, umirovljenici i kućanice, Slavonci i Ličani.

Otrovi koje valja izbjegavati

Što se tiče stava prema lijekovima, svaki drugi Hrvat i Srbin te svaki treći Slovenac smatraju da su većina lijekova otrovi koje treba izbjegavati. Unatoč tome, prema podacima Halmeda (Agencije za lijekove i medicinske proizvode) Hrvati su na lijekove u 2009. godini potrošili 4.615.283.338 kuna, ili oko pola milijarde kuna više u odnosu na 2008. godinu.

Kada ispitanici sami procjenjuju koliko mjesečno troše na lijekove, u Hrvatskoj je to prosječno 78 kn, u Srbiji 74 kn, u Sloveniji 138 kn. Ovi iznosi odnose se na ukupno prosječno izdvajanje za sve lijekove, a kada procjenjuju koliko od toga troše na bezreceptne lijekove, slika je sljedeća: u Hrvatskoj je prosjek 50 kn (ili 64% ukupne potrošnje na lijekove), u Srbiji 56 kn (76%) te u Sloveniji 106 kn (77%).

Drugim riječima, s obzirom na odnos kupovne moći u ove 3 zemlje (prema GfK Indeksu kupovne moći, Hrvatska je na 48% slovenskog prosjeka, a Srbija na 30%) u Hrvatskoj se, a nadasve u Srbiji, na lijekove troši veći udio kućnog budžeta nego u Sloveniji.

Tko troši najviše lijekova?

U Hrvatskoj osobe u dobi preko 65 godina troše gotovo trostruko više na lijekove u odnosu na osobe između 15 i 44 godine. Uz umirovljenike, najveći su potrošači lijekova kućanice, NKV radnici i službenici, te osobe s ispodprosječnim osobnim prihodima (1 200-3 500 kn). U Sloveniji je naprotiv potrošnja lijekova veća kod osoba koje imaju natprosječna primanja. Također, više se troši u Pomurju, Posavju, Goriškoj i Obalno-kraškoj regiji.

Zanimljivo je da se u Dalmaciji (koja slovi kao „više zdrava nego npr. Slavonija“) više troši na lijekove nego u drugim regijama. Također, više se troši na lijekove u selima i 4 najveća grada (Zagreb, Rijeka, Osijek, Split) nego u naseljima veličine 2 000 -100 000 stanovnika.

U Srbiji na lijekove više troše u Beogradu i Vojvodini, umirovljenici i kućanice, ali i srednji menadžment i vlasnici malih tvrtki.