Konferencija »Informacijska tehnologija i novinarstvo«: Jezikoslovci hvale elektronski »Vjesnik«

DUBROVNIK – Elektronsko izdanje »Vjesnika« na Internetu rabi dobar standardni hrvatski jezik, pa ga Hrvati u dijaspori, koji čitaju naš list na tom mediju, mogu koristiti kao dobar jezični model. To je jedan od zaključaka dr. Damira Borasa, profesora na zagrebačkome Filozofskom fakultetu, iznesen u četvrtak na 4. međunarodnoj znanstvenoj konferenciji »Informacijska tehnologija i novinarstvo« u dubrovačkome Interuniverzitetskom centru. Boras je zajedno sa svojim studentima analizirao jezik »Vjesnikova« elektronskog izdanja od studenoga 1998., te ga usporedio s Moguševim Milijunskim korpusom standardnoga hrvatskog jezika, koji je izradio Zavod za lingvistiku zagrebačkoga Filozofskog fakulteta, sa Šojatovim Čestotnim rječnikom »Večernjeg lista« i »Vjesnika« iz 1983., te s vlastitim čestotnim rječnikom Cvetnićeva »Kratkog izleta«. Ustanovio je da su riječi koje su nekada bile zabranjivane ili potiskivane sada mnogo učestalije, pa se pridjev »hrvatski« sada nalazi na 18. mjestu po učestalosti (sa 1952 pojavljivanja u elektronskom »Vjesniku«), dok je 1983. bio na 113. mjestu. Među riječima koje nose značenje (imenicama, pridjevima, glagolima i prilozima - za razliku od pomoćnih glagola, veznika, prijedloga, itd.) jedina još češća u »Vjesniku« je »htjeti« (3386 puta, na 8. mjestu).

Aktualan je bio i prilog prof. dr. Božidara Kličeka iz Varaždina, koji je primjerima ilustrirao (od Varaždina u Domovinskom ratu do Irana i sadašnje kosovske krize) kako su informacije i aktivnosti na Internetu utjecale na model vođenja svjetskih kriza. Objasnio je i kako projekt koji vodi DARPA (agencija američkoga Obrambenog odsjeka, s budžetom od dvije milijarde dolara) pokazuje da sustav artificijelne inteligencije donosi bolje odluke u vođenju krize, nego ijedna skupina ljudi.

Dennis McQuail, jedan od svjetskih pionira znanosti o masovnim komunikacijama, izložio je svoja najnovija predviđanja budućnosti tih komunikacija u svjetlu društvenih znanosti.

Robert Hayes iz Los Angelesa, sveučilišni profesor (UCLA), jedan od pionira informacijskih znanosti u svijetu i jedan od suravnatelja konferencije (to su još Sherry Ricchiardi iz Indianapolisa te Pavao Novosel i Nenad Prelog iz Zagreba), objasnio je utjecaj digitalnih knjižnica, dostupnih preko Interneta ili izravnom linijom, na budućnost znanstvenog knjižničarstva.

Na probleme i načine pretraživanja Mreže koncentrirali su se sveučilišni profesori Nenad Prelog (Zagreb) i Tefko Saračević (Rutgers, predsjednik Američkog društva informacijskih znanosti).

Inoslav Bešker (Rim), govoreći o dvosmjernosti i interaktivnosti kao ključnim značajkama koje razlikuju Mrežu od ostalih medija pogodnih za novinstvo, smatra da većina glasila na Internetu samo prenosi i redizajnira sadržaj namijenjen i primjeren drugim medijima (tisku, radiju, televiziji, itd.), pa je riječ o novinstvu na Mreži, dok se o mrežnom novinstvu može govoriti samo ako glasilo ostvaruje interaktivan kontakt s mrežnim korisnikom (kao što počinju činiti »The New York Times« ili »la Repubblica«).