Josipović najpozitivniji
Istraživanje doživljaja najpozitivnijeg političara rezultiralo je najvećim izborom novog stanara Pantovčaka, Ive Josipovića koji je za 22,9% ispitanika najpozitivnija politička osoba u ovom trenutku. Predsjednica Vlade RH Jadranka Kosor, prati ga u stopu, najpozitivnija je političarka u zemlji za 21,1% ispitanika. Stjepan Mesić, još kratko na funkciji koju je obavljao deset godina, na trećem je mjestu s popularnošću od 18,5%, što nagovještava da bi ga hrvatski građani/ke mogli na neki način i dalje očekivati u političkom životu i nakon završetka drugog mandata. SDP-ov čelnik, Zoran Milanović nalazi se na 4. mjestu ljestvice najpopularnijih političara (4,1%), a slijedi ga HNS-ova čelnica Vesna Pusić (3,8%). Među deset najpozitivnijih političara su još i Milan Bandić, poraženi predsjednički kandidat (3,1%), Željko Rohatinski (2,2%), Damir Kajin (1,4%), Nadan Vidošević (1%), i Radimir Čačić (1%).
Sanader najnegativniji
Ivo Sanader, bivši premijer i bivši HDZ-ovac i dalje se drži vrlo visoko na ljestvici najnegativnijih političara. Od najava njegovog povratka u politiku, u studenome je negativni stav prema njemu bio svega 25,9%. U prosincu taj doživljaj povećao se na 27,9%. U siječnju negativni doživljaj Ive Sanadera iznosio je 50,9%, dok u veljači bilježimo 48,0% izbora za „najnegativca“. Svi su političari negativni za 8,3% ispitanika, dok je na ovoj ljestvici „negativaca“ predsjednik SDP-a, Zoran Milanović, treći s izborom od 5,3%. Donedavni predsjednički kandidat Milan Bandić bilježi negativniji doživljaj u visini od 5,2%, što je najveći porast negativnog stava prema nekom političaru u odnosu na prošli mjesec. Među deset najnegativnijih političara su Andrija Hebrang (4,3%), predsjednik Hrvatskog sabora, Luka Bebić (4,1%), Stjepan Mesić (2,4%), Radimir Čačić (2%), Vladimir Šeks (1,8%) i Ivan Šuker (1,2%).
Izbori najvažniji
Najvažnija tema mjeseca izbor je novog hrvatskog predsjednika. Ova tema najznačajnija je za 45,6% naših građana/ki i mogao bi biti nagovještaj nade u promjene i obračunavanje s korupcijom. Slučaj "Sanader" (najava povratka i brisanje iz članstva) najvažniji je događaj za 17,7% ispitanika, dok je gospodarska kriza najvažnija tema za 14% ispitanika. Nove afere u državnim poduzećima obilježili su mjesec za 8,8% ispitanika, Vladine mjere za pomoć gospodarstvu za 5,4% te uspjesi hrvatskih sportaša za 3,9%. Sve ostale teme i događaji koji su plijenili pozornost javnosti u posljednjih mjesec dana bilježe izbor ispod jedan posto.
Najviša ocjena Vladi
Rad koalicijske Vlada zabilježio je najvišu ocjenu od posljednjih parlamentarnih izbora. Tako je Vlada Jadranke Kosor sada dobila ocjenu 3,42. U ovomjesečnom mjerenju rad Vlade RH u potpunosti ili uglavnom podržava više od 57% ispitanika (prema 55,2% prije mjesec dana ili 24,2% u zadnjem mjesecu Sanaderovog premijerskog položaja), dok je ne podržava oko 30 ispitanika (prije mjesec dana 30,7%), uz 14 % s neutralnim odnosom (niti podržavaju niti ne podržavaju). Nakon nastavka obračuna s korupcijom u državnim poduzećima, rješavanja slučaja „Sanader“ i zategnutosti odnosa sa Slovenijom, premijerka Kosor bilježi veliku podršku hrvatskih građana/ki koja se temelji na negospodarstvenim temama. Bit će zanimljivo pratiti kretanje potpore Vladi kad se završi period političkijih tema.
Manje od pola za EU
Redovito mjesečno ispitivanje političkih preferencija CRO-Demoskop usmjereno je i na odnos prema hrvatskom članstvu u EU. I ovaj mjesec je potpora članstvu ispodpolovična: 48,4% (48,9% iz prethodnog mjeseca). Protiv članstva u EU izjasnilo se 40,1% (prema prošlomjesečnih 39,9%), uz 11,5% neodlučnih.
Istraživanje političkih preferencija redovitog mjesečnog ispitivanja javnog mnijenja CRO-Demoskop agencija Promocija plus provodi šestu godinu zaredom. Redovito istraživanje društvenih i političkih preferencija ovaj je mjesec provedeno na reprezentativnom uzorku od 1.300 ispitanika CATI metodom (telefonski). Uzorak je stratificiran po županijama i veličini naselja, uz kontrolu socio-demografskih obilježja birača i to po spolu, dobi, obrazovanju i radnom statusu; standardna greška uzorka: ±2,3% uz razinu pouzdanosti od 95%.

