Premijerka Jadranka Kosor najavila je kako će u vezi suradnje s Haškim sudom osnovati jednu "novu skupinu stručnjaka«" koja će se baviti samo pitanjem topničkih dnevnika. Kako doznajemo, radi se o posebnoj radnoj skupini u kojoj će sjediti najupućeniji ljudi iz različitih državnih resora, kojima će jedini zadatak biti ubrzati istragu vezanu za topničke dnevnike.
U toj radnoj skupini – task-forceu za topničke dnevnike – sjedit će najbolji stručnjaci Ministarstva obrane i drugih ministarstava, obavještajnih agencija, državnog odvjetništva i iz drugih tijela, koji će se od danas, kao međuresorsko državno tijelo, svakodnevno baviti jedino topničkim dnevnicima.
Riječ je o svojevrsnom potezu očajnika: task-force je, zapravo, zadnji pokušaj, a ako on ne da rezultate, vlasti u Zagrebu više ne znaju što bi poduzeli da zadovolje glavnog haškog tužitelja Sergea Brammertza.
Danas će se održati prvi sastanak novoosnovane skupine, koja još nema ni svog predsjednika, a pitanje je hoće li ga, obzirom na svoj operativni karakter, i imati. Premijerka Kosor i osobno je zainteresirana za suradnju s Haškim sudom i istragu o sudbini topničkih dnevnika, budući da je još uvijek, iako premijerka, na čelu Savjeta za suradnju s Haškim sudom. Kako doznaje Novi list, premijerka je odlučila ostati predsjednica tog Savjeta, što dosad nije bilo uobičajeno za premijere, jer i na taj način želi pružiti potvrdu privrženosti suradnji s Haškim sudom i ispunjavanju svih sudskih naloga.
Nova posebna skupina za topničke dnevnike neće se više baviti pretragom hrvatskih vojnih arhiva, koji su već odavno detaljno pretraženi, uz polovičan uspjeh, već operativnim radom kojemu je cilj utvrditi tko je točno odnio topničke dokumente i kakva je njihova sudbina. Zapravo, novi task-force intenzivirat će dosadašnju istragu, koja je već dovela do nekoliko kaznenih prijava i jedne prvostupanjske presude zbog odnošenja i uništavanja topničkih dokumenata, ne bi li ispunio Brammertzov nalog.
Hrvatska još uvijek nestrpljivo očekuje konačan pravorijek sudskog vijeća, koje još nije presudilo surađuje li Hrvatska potpuno s Haagom po pitanju topničkih dnevnika ili ne surađuje. Sudsko vijeće preko tajništva odgovorilo je nedavno na hrvatsku "požurnicu" kako ne zna kada će pregledati sve dokumente i donijeti odluku, no po svoj prilici to neće biti poslije prosinca, jer se dotad očekuje i dovršetak procesa protiv Ante Gotovine, Ivana Čermaka i Mladena Markača, a prije toga se očekuje i još jedna usmena rasprava na temu topničkih dnevnika.
Ni od odluke sudskog vijeća, međutim, ne treba očekivati previše. Teško je, naime, očekivati od suca Alphonsa Oriea, Nizozemca koji predsjedava sudskim vijećem u predmetu Gotovina, kako će donijeti jednoznačnu i nedvosmislenu ocjenu kako Hrvatska surađuje ili ne surađuje s Haagom. Prije će se Orie, kao i dosad, odlučiti za nešto između, čime će dati za pravo i jednoj i drugoj strani. Upravo toga se u Zagrebu najviše pribojavaju: takva bi odluka mogla definitivno potkopati hrvatske ambicije, na suradnju Hrvatske s Haagom bacila bi trajnu mrlju, a Brammertzu bi omogućila da i dalje nesmetano blokira hrvatske pregovore s EU.
Brammertz hladan i nezadovoljan dosadašnjom istragom
U dosadašnjoj istrazi ispitano je 200 ljudi, dio dokumenata je pronađen, uz već spomenute kaznene postupke. No no ništa od toga nije bilo dovoljno: Brammertz je ostao hladan i nezadovoljan. Iako je nalog sudskog vijeća glasio pronaći dokumente ili utvrditi tijek kolanja dokumenata, suradnja Hrvatske s Haškim sudom nedostatna je, tvrdi Brammertz, koji ne želi iz ruku ispustiti snažno političko i procesno oružje. Osim što tužiteljstvo u tom slučaju drži ključ otvaranja pregovaračkog poglavlja Pravosuđe u hrvatskim pregovorima s Bruxellesom, zahvaljujući odluci zemalja Europske unije koje su haškom tužitelju dodijelile takvu moć, postoji još jedan snažan motiv Brammertzove nevoljkosti, možda i snažniji od prvoga. Naime, u slučaju za tužiteljstvo nepovoljnog ishoda predmeta protiv hrvatskih generala u Haagu, Brammertz u nedostavljenih topničkim dnevnicima ima savršen alibi. Zbog toga je sve jasnije da Brammertz, bez obzira što Zagreb napravio i kakve mjere poduzeo, nikad neće biti posve zadovoljan.

