Kosor: Smijenit ću sve hrvatske šefove u Ini

Smijenit ćemo sve hrvatske članove Uprave i izvršne direktore ako neće korektno izvršavati svoje zadatke i voditi računa o hrvatskim nacionalnim interesima - poručila je u utorak zapanjenim članovima delegacije Ine na čelu s Bojanom Milkovićem, glavnim izvršnim direktorom, premijerka Jadranka Kosor, kako su posvjedočili za Jutarnji list sudionici vrlo teškog, a na trenutke i dramatičnog sastanka.

Iz MOL-a izbjegli susret

Sastanka na koji je, zanimljivo, došao samo hrvatski dio menadžmenta, dok su Madžari izbjegli susret s hrvatskom premijerkom.

Iako je MOL sa 47,15 posto najveći pojedinačni suvlasnik Ine, Vlada ima 44,8 posto, a ostatak od 8 posto pripada institucionalnim i privatnim investitorima, premijerka je svojim gostima poručila da hrvatska država još uvijek ima velike mogućnosti u kontroliranju i usmjeravanju rada Uprave te da hrvatski članovi vodstva Ine odgovaraju za svoj rad Vladi, a ne mađarskim vlasnicima.

Ugovor se mijenjao

U Upravi Ine u ovom trenutku od ukupno šest, tri su hrvatska člana - Tomislav Dragičević, Josip Petrović i Dubravko Tkalčić. Također su i tri od šest izvršnih direktora Hrvati - Bojan Milković, Darko Markotić i Tomislav Thür. Ta konstatacija otvara pitanje ugovornih odredbi između Vlade i MOL-a o raspodjeli upravljačkih ovlasti.

Kada su u siječnju ove godine ministar gospodarstva Damir Polančec i predsjednik Uprave MOL-a Zsoltan Hernadi potpisali prvu izmjenu i dopunu ugovora o međusobnim odnosima, nakon što je promijenjena vlasnička struktura kompanije, nitko od njih nije govorio na koji su način regulirana upravljačka prava i koja su prava Vlade kao manjinskog vlasnika.

Kontrola energenata

Jutarnji list je prije nekoliko mjeseci od Ministarstva gospodarstva zatražio na uvid taj dokument, ali se iz Ministarstva nisu udostojili odgovoriti niti jednom jedinom rečenicom. Za razliku od razdoblja kada je to ministarstvo vodio Ljubo Jurčić kada je nakon prodaje prvog paketa dionica Madžarima ugovor stavljen na internetske stranice.

Tada je sa 25 posto plus jedna dionica vlasništva MOL imao iznimne upravljačke ovlasti koje su prelazile razinu vlasničkog udjela. Sada kada ima 47,15 posto u kuloarima se spekulira da je MOL dobio čak 75 posto upravljačkih prava zbog čega je ministar Polančec i nagrađen utjecajnim mjestom predsjednika Nadzornog odbora.

Objavljivanje ugovora također bi otkrilo kontrolira li Vlada i s manjinskim paketom dionica preko Ine svoju energetsku neovisnost. Primjerice, ima li zlatnu dionicu u MOL-u koja joj daje značajna upravljačka prava.

U Hrvatskoj je to nepoznanica jer je ugovor jedna od najstrožih tajni, što se protivi svim načelima vođenja državnih poslova. Upućeni tvrde da zapravo nitko u Ini i Vladi ne zna što piše u ugovoru, postoje li kakvi aneksi. A jedino je predsjednik Mesić prije nekoliko dana o tome progovorio.

Objavljivanjem ugovora možda bi se ugasile i spekulacije da će MOL kupnjom izvora nafte i plina u Siriji, u koji je Ina uložila gotovo 800 milijuna dolara, na kraju zaraditi nekoliko milijardi dolara. Ili da će MOL Inu nakon nekog vremena svesti isključivo na servisnu i maloprodajnu tvrtku s malim brojem zaposlenih.

Nitko ne kontrolira Mađare

Na sastanku je premijerku zanimalo i kako se u Ini donose odluke i nemalo se iznenadila kada je doznala da Mađari vrlo autonomno upravljaju tvrtkom. Naši nam sugovornici tvrde da se pokazalo da, prema svemu sudeći, Mađari imaju velike ovlasti i nadležnosti te da njihov način vođenja tvrtke, iako nisu većinski vlasnici, nitko ne kontrolira, a kamoli utječe.

Zanemaruju se tržišni uvjeti

Za danas je najavljeno da će Uprava Ine Vladi uputiti svoj prijedlog “socijalnog cjenika goriva”. Kako neslužbeno doznajemo, Vlada i dalje od Ine traži smanjenje cijena nekih goriva na što u Ini nikako ne mogu pristati. Jedan od navodnih prijedloga je da se umjesto dvotjednog ritma cijene prema formuli korigiraju jednom tjedno, što bi vjerojatno uključivalo i promjene nekih parametara u samoj formuli.

No, ni premijerka neće moći unedogled pritiskati MOL i Inu da se socijalno ponašaju i čuvaju hrvatske nacionalne interese. Željom da kupuje socijalni mir premijerka je suočena s time da zanemaruje tržišne uvjete poslovanja i zagovara dogovornu ekonomiju. Problem oko cijena goriva bio je i jedan od razloga što je Vlada Ive Sandera prodala drugi paket državnih dionica. Smatralo se da će time Vlada u budućnosti izbjeći bijes javnosti zbog tržišnog određivanja cijene koji će biti preusmjeren na Inu i MOL.

Komunikacija s ministrom

Kosor će također morati popraviti komunikaciju s ministrom Polančecom kako joj se ne bi ponovila blamaža od utorka. Tada je direktore Ine upitala zašto je nitko nije obavijestio da će doći do tako drastičnog rasta cijena te da se takvo što sasvim sigurno ne bi usudili napraviti premijeru Sanaderu.

Ostala je zatečena kad joj je odgovoreno da se povećanje cijene dogovorilo s potpredsjednikom Vlade i predsjednikom Nadzornog odbora Ine Damirom Polančecom. Za Kosor je situacija bila tim neugodnija jer je upravo prije povećanja cijena benzina provela gotovo dva dana s Polančecom.

Štern: Enigma je na osnovi čega Vlada utječe na Inino poslovanje

- U ovom trenutku prava je enigma na osnovi čega Vlada, kao manjinski vlasnik, pokušava utjecati na poslovanje Ine. Ugovor kojim se reguliraju upravljačka prava nikad nije objavljen. Ostaje nejasno kakav je dogovor dva najveća dioničara - rekao je Davor Štern komentirajući snažni pritisak Vlade i premijerke Kosor na poslovnu politiku Ine.

Po njemu je osnovno pitanje koje su strateške odluke ostavljene manjinskom vlasniku, odnosno Vladi. No to je, naglašava Štern, tajna.

Prema njegovim riječima, famozna formula za određivanje cijene naftnih derivata u ovom je trenutku najbolji način reguliranja cijena na tržištu, a taj se model primjenjuje i u drugim europskim državama.

Štern smatra kako su optužbe da Ina u tu formulu ubacuje lažne podatke da bi povisila cijene neosnovane.

Naime, podaci o kretanju cijena naftnih derivata su javni i lako se mogu provjeriti.

Osnova za obračun dobiva se zbrajanjem prosječne cijene naftnih derivata s prosječnim prodajnim tečajem dolara i troškovima primarnog skladištenja i manipulacije koji iznose 215,89 kuna po toni za motorne benzine i 208,77 kuna po toni za dizelska goriva. Osnova za obračun potom se ubacuje u formulu kojom se dobiva prodajna cijena. Obračunska se cijena dakle zbroji s iznosom gustoće derivata. Za motorne benzine ona iznosi 0,755, a za dizelske 0,845 kilograma po litri. Taj zbroj se podijeli s tisuću i zbroji s maržom koja iznosi 0,60 kuna po litri.

Tako se dobiva cijena na koju se potom dodaju državni nameti koji iznose oko 60 posto ukupne cijene litre benzina na crpkama.

Komentar Krešimira Žabeca: Imamo pravo znati što je u ugovoru Ine i MOL-a

Otvorite sef i javnosti prezentirajte ugovor koji ste potpisali s MOL-om! To je jedino što se u ovom trenutku može poručiti Vladi. Javnost mora znati na koji su način regulirani međusobni odnosi dvaju najvećih dioničara. Na osnovi kojih upravljačkih prava Vlada može tražiti od Ine da smanji cijene benzina, jer time direktno šteti kompaniji kojoj je suvlasnik, smanjuje cijenu dionice i šteti dioničarima. Što to Vladi omogućava da za uši poteže hrvatske članove Uprave naftne kompanije i traži da brane hrvatske nacionalne, a ne mađarske poslovne interese. S druge strane, zanimljivo je strpljenje menadžmenta MOL-a koje je prije dva tjedna poslušno pristalo na vraćanje cijena benzina za jedan posto, iako je poskupljenje bilo u skladu sa zakonom, odnosno s formulom o izračunu cijene naftnih derivata koju je propisalo Ministarstvo gospodarstva čiji je šef tražio ukidanje poskupljenja.

Upućeni tvrde da se šefovi stranih naftnih kompanija gotovo nikad ne konfrontiraju s domicilnim vladama, no potpuno je jasno da će Mađari gubitke nastale zabranama poskupljenja negdje dobro naplatiti.

U cijeloj priči Vlada - Ina nejasna je pozicija Nadzornog odbora tvrtke. Upravo bi se tijelo kojem je na čelu potpredsjednik Vlade trebalo aktivnije uključiti u rješavanje nesporazuma. No, kao i mnogi nadzorni odbori širom Hrvatske, ovaj ne ispunjava svrhu zbog kojeg je formiran.