Kriza će iz temelja promijeniti kapitalizam

Kapitalizam kakav smo dosad poznavali će nakon globalne krize izgledati bitno drugačije. Dapače, temeljno će se izmijeniti, pa će novi kapitalizam podrazumijevati znatno veći angažman države u gospodarstvu, više papirologije i manje poduzetničkih sloboda.

Ukratko, dogodit će se ono što je većini ekonomista dosad uglavnom bilo nespojivo sa slobodnim tržišnim gospodarstvom, javlja Jutarnji list.

Zaključak je to većine (60 posto) od 418 menadžera koji su sudjelovali u istraživanju koje je proveo Economist Intelligence Unit (EIU), skupina stručnjaka vezanih uz tjednik The Economist.

"Baš kao i u vrijeme Velike ekonomske krize 1930-ih, sadašnja je kriza trajno promijenila način na koji vlast i poslovni ljudi vide svijet", ocijenio je jedan od sudionika u EIU-ovu istraživanju. Također, gotovo tri petine ispitanika smatra da je sadašnja kriza nepovratno promijenila obrazac kapitalizma kakav je svijet upoznao u protekla tri desetljeća.

Potpuno slobodno tržište više nije IN

Anketirani menadžeri smatraju da u razdoblju pred nama možemo očekivati više vladina miješanja u gospodarstvo, više ekonomskog nacionalizma i protekcionizma i manje rizika u poslovanju, ali i sporiji gospodarski rast.

Zanimljivo je da većina ispitanika pozdravlja "novu realnost", koja uključuje i intervencije države u bankarski sektor, pa čak i veću papirologiju, koja je dosad bila noćna mora za najveći dio poduzetnika. S druge strane, čini se da pojave poput slobodne trgovine i slobodnog tržišta kojim upravlja "nevidljiva ruka" više nisu "u modi", jer ih i sami menadžeri smatraju – prošlošću.

Također, čak 70 posto menadžera podržava angažman države u bankarskom sektoru, uključujući tu i nacionalizaciju banaka, pa čak i pod cijenu sporijeg gospodarskog rasta.

Uz to, mnogi ispitanici vjeruju da će se psihološki učinci sadašnje recesije osjećati još godinama. Svjesni su i da će se morati prilagoditi novim okolnostima, ali smatraju da će to ipak osigurati svijet s manje rizika za poslovanje.