Kriza mete voće i povrće s trpeza

Prema preporukama svjetskih zdravstvenih organizacija, prosječan muškarac dnevno u svoj organizam mora unijeti oko 2.500, žena pak oko 2.200 kalorija, djeca, ovisno o dobi, između 1.800 i 2.000 kalorija. Hrvati, kad je kaloričnost hrane u pitanju, taj unos zadovoljavaju. Po tome nipošto nisu siromašni, jer često unose i više negoli je organizmu potrebno. Siromašni smo, međutim, kad je unos zdravih namirnica u pitanju.

Na pitanje podmiruju li hrvatski građani »zadane« potrebe za kalorijama, nutricionist Nenad Bratković odgovara kako sigurno podmiruju, jer je, da bi se namirile potrebne kalorije, dovoljno pojesti puno kruha, i popiti mlijeka, što ne znači da smo organizmu dali ono što mu je i potrebno. Unos kalorija u Hrvatskoj je, smatra Bratković, općenito previsok, a najveći je problem u tome što jedemo puno, no ne i hranjivo. Sada je, u situaciji kad trgovci najavljuju poskupljenje hrane zbog većeg PDV-a, »idealno« vrijeme za dodatno pogoršanje prehrambenih navika jer ćemo kupovati još više konzerviranog, mesnih narezaka i pašteta, umjesto korisnog obroka, u sebe »trpati« hrenovke i salame.

– Činjenica je da 50 posto hrvatskih građana ne doručkuje, a velik dio onih koji to čine, zapravo ujutro jedu krafne, peciva, kojekakve namaze. Doručak se ipak najčešće preskače, a rijekost je da svoje kalorijske potrebe namirujemo, kako bi to trebalo, kroz tri uravnotežena i zdrava glavna, te dva međuobroka, u kojima će glavno biti voće, orašasti plodovi i slično, ističe Bratković.

Uobičajena hrvatska potrošačka košarica, koja obiluje kalorijama, svakim je danom, međutim, također sve skuplja. Oni koji bi koju kaloriju, primjerice, iz jeftinijeg jajeta htjeli zamijeniti nečim zdravijim, primjerice s desetak dekagrama orašastih plodova, to ne mogu, jer je i razlika u cijeni prevelika. Prosječni hrvatski građanin svaku treću kunu iz svog džepa troši na hranu, no pritom najviše pojede kruha i popije mlijeka, omiljeno su mu meso svinjetina i perad, a ribe, u cijeloj godini, ne pojede niti sedam kilograma. Gledajući kalorijski, po kilaži, nipošto nismo siromašni, jer je čak 600 tisuća, odnosno 18 posto hrvatskih građana debelo, a 2,5 posto njih, s prosječnom kilažom od 150 kilograma, predebelo je. Oni, kažu statistike, dnevno unesu oko 170 grama šećera, što je gotovo 30 posto od 2.500 kalorija, koliko bi prosječan muškarac trebao pojesti.

Kako su pokazala neka ranija istraživanja, čak bi 40 posto Hrvata, pritom većinu čine muškarci, trebalo smanjiti svoj dnevni kalorijski unos. U najlošijem su stanju Zagrepčani. Splićanke i Osječani pak u najboljoj su kondiciji, a generalno svi zajedno jedemo četiri puta nezdravije od prosječnih Talijana, ili pak Slovenaca. Ne možemo se pohvaliti niti time da, barem, zdravo hranimo djecu, jer nam je čak 20 posto djece debelo, a šest posto i pretilo, što ne poboljšava niti nova, zdravija prehrana u školama i vrtićima. Djeca svoje prehrambene navike iz doma donose u vrtić i školu, te zdravoj hrani »pružaju otpor«.

Čak i kad volja za tim postoji, za zdraviju prehranu nema dovoljno novca. Činjenica je da je ona, zbog skuplje proizvodnje, u konačnici daleko skuplja, i može je sebi priuštiti rijetko koji hrvatski građanin. Litra sojinog mlijeka, primjerice, košta oko 20 kuna, što je tri puta više od litre običnog, kravljeg mlijeka, a cijene ekološki uzgojenog voća i povrća također su nemjerljive s onim »obično« uzgojenim. Hrvatski će građani, osim toga, zbog sve skuplje potrošačke košarice, i ono manje zdravo, a kalorijski dovoljno, plaćati skuplje.

Internet stranica www.supermarketi.info, odnedavno u »pogonu«, građanima daje mogućnost da kreiraju vlastitu potrošačku košaricu, odnosno u nju uvrste namirnice koje obično kupuju i troše, te zahvaljujući izračunu na stranici, vide u kojem je trgovačkom centru njihova osobna košarica najjeftinija.

Stavi li se u tu košaricu sedam litara mlijeka, deset jaja, kilogram sira, kutija pahuljica, kilogram tjestenine, dva kilograma banana i jabuka, te meso, riba i sve ostalo potrebno, otprilike, četveročlanoj obitelji s dvoje veće djece kroz tjedan dana, potrebno je potrošiti između 700 i 800 kuna, odnosno oko 3.000 kuna mjesečno. Uzme li se u obzir da s manje od tri tisuće kuna raspolaže više od 300.000 zaposlenih, nije teško zamisliti kako kalorijski dovoljne, ali prehrambeno manjkave potrebe zadovoljava velik broj hrvatskih obitelji. Čak i pod pretpostavkom da raspolaže s dvije plaće od 3.000 kuna, obitelj će i u »običnoj« košarici, u kojoj nema pet porcija voća i povrća na dan, orašastih plodova za međuobrok i slično, morati raditi sve veće rezove.