Krizni porez državi do sada donio 600 milijuna kuna

Početkom studenog je istekao i treći mjesec primjene tzv. kriznog poreza, a prema preliminarnim podacima Ministarstva financija, njime je do sada u proračunu prikupljeno oko 600 milijuna kuna.

Od njegova uvođenja, nametom "solidarnosti" bilo je obuhvaćeno oko dvije trećine zaposlenih te 27 posto umirovljenika, čija su mjesečna neto primanja bila viša od 3000 kuna, a od listopada je proširen i na primitke od samostalne djelatnosti te ostale primitke iz domene oporezivanja dohotka, dividende i udjele u dobiti.

Međutim, proširenje kruga obveznika zasad se nije osjetnije odrazilo na dodatno povećanje proračunskih učinaka kriznog poreza, a djelomično i zato što su kategorije "samostalnih djelatnosti" (obrtnici, poljoprivrednici, odvjetnici, razne druge vrste slobodnih zanimanja) i drugih primitaka (od prodaje, iznajmljivanja, autorskih i intelektualnih prava) prilično podložne eskiviranju u prikazivanju dohodaka, piše Poslovni dnevnik.

Većina plaća 4 posto poreza

Ipak, u Ministarstvu financija navode kako prvi mjesec primjene obično prate i određena nesnalaženja i kaskanja u prilagodbi novim propisima pa će se tek nakon isteka studenoga moći govoriti o stvarnom efektu proširenja baze obveznika kriznog nameta.

Neovisno o tome nema nikakve sumnje da će ukupan efekt kriznog poreza u 2009. godini (tj. u pet mjeseci njegove primjene) premašiti rebalansom projiciranih 755 milijuna kuna. Uz tempo iz prva tri mjeseca prihod od tog poreza do kraja godine mogao bi dosegnuti milijardu kuna.

Procjene temeljene na strukturi platnih razreda pokazuju da veći dio ukupno prikupljene svote od naplate posebnog poreza, uplaćuje nešto više od 300.000 osoba s primanjima iznad 6000 kuna, koji plaćaju 4 posto kriznog poreza.