Krleža, Ujević, Brlić-Mažuranić i dalje u obveznoj lektiri, ali ne sva njihova djela

ZAGREB - U novoj školskoj godini koja počinje u ponedjeljak, učenici će biti pod manjim pritiskom gradiva koje moraju naučiti, jer će ono biti podijeljeno na obvezni i neobvezni dio.

Kako je objašnjeno u petak na konferenciji za novinare, to ne znači da je Ministarstvo prosvjete izradilo program rasterećenja učenika kojega se nastavnici moraju držati kao Svetoga pisma, već će moći samostalno donositi odluku o tome kako predavati gradivo.

Zavod za unapređivanje školstva u tome im je pomogao smjernicama, pretočenim u pet knjiga, koje su ovih dana dodijeljene svim školama u Hrvatskoj.

Ministar prosvjete dr. Vladimir Strugar u petak je opovrgnuo da se programom rasterećenja učenika iz obvezne lektire uklanjaju neki autori. I dalje će se obrađivati djela Miroslava Krleže, Tina Ujevića ili Ivane Brlić Mažuranić i ostalih, no učenici neće morati čitati sve ili više knjiga istog autora već će im biti propisano samo jedno obvezno djelo.

Ostala će moći obrađivati samostalno, ovisno o svojim željama i sposobnostima.

Radi provedbe projekta rasterećenja, na terenu će u novoj školskoj godini biti angažirano više od 400 učitelja mentora i savjetnika. Oni će, prema uputama koje su dobili od stručnjaka iz Zavoda za školstvo, nadgledati rad učitelja i pomagati im. U projekt su uključeni i sveučilišni nastavnici kao konzultanti. "Ovo je prvi put da se realizaciji nastavnog plana i programa pristupa jedinstveno u svim predmetima i školama", rekao je Strugar. Načelnik u Zavodu za unapređivanje školstva Vlado Luburić napomenuo je da u program rasterećenja nije utrošen velik novac, a stručnjaci koji su radili na tom poslu nisu dobili posebne honorare.

Strugar je dodao da je riječ o dugoročnom procesu koji će otvoriti moderniji pristup nastavi, baziran na autonomnom odlučivanju učitelja o odabiru ključnog gradiva za učenike.

Ministarstvo prosvjete odredilo je i kratkoročne projekte, poput informatizacije škola i informatičkog opismenjavanja nastavnika.

U idućoj proračunskoj godini u informatizaciju će se uložiti oko 50 milijuna kuna, rekao je Strugar. Najavio je da će se od školske godine 2003./04. u prve razrede osnovnih škola uvesti obvezno učenje dva strana jezika, a planira se i pokusno uvođenje državne mature.

"Hrvatska ne smije biti crna rupa zbog velikog broja nepismenih", naglasio je ministar prosvjete, najavljujući da će se u novoj školskoj godini intenzivnije raditi na projektu obrazovanja odraslih. U planu je i zapošljavanje novih stručnih suradnika u školama - pedagoga, psihologa i defektologa.

Ministarstvo prosvjete predlaže, a Vlada mora odobriti, projekt vanjskog vrednovanja znanja hrvatskih učenika. Naime, u suradnji sa stranim stručnjacima, u Ministarstvu planiraju da se nakon završetka osnovne škole stečeno znanje hrvatskih učenika uspoređuje sa znanjem učenika iste dobi u svijetu.

U ovoj je godini iz proračuna izdvojeno 318 milijuna kuna za gradnju škola, a gradovi i županije osigurali su dodatnih 49 milijuna. Trenutačno se radi na 87 škola: ove će godine biti dovršeno njih tridesetak, a ostale tijekom 2003. Ministarstvo obnove, uz pomoć Svjetske banke, planira otvoriti 116 novih škola, zbog čega je Strugar zaključio da se u gradnju školskih objekata nikad nije toliko ulagalo.

Napomenuo je i da decentralizacija plaća u prosvjeti nije u planu za 2003. godinu.

"Ima mnogo važnijih stvari od uznemirivanja javnosti kojekakvim okruglim stolovima o decentralizaciji prosvjetarskih plaća", izjavio je ministar.