Legalizacija prostitucije: Javna kuća? Može, ali ne u mojoj četvrti!

Prijedlog Ministarstva unutarnjih poslova, odnosno ministra Šime Lučina, o legalizaciji prostitucije proteklih je dana digao mnogo prašine. Pojedini stručnjaci na legalizaciju gledaju pozitivno jer bi, u tom slučaju "sve bilo pod kontrolom", drugi, pak, smatraju da bi se provedbom legalizacije stvorio negativni efekt.

U gradovima će se službeno otvarati i javne kuće, pretpostavljeno i u Zagrebu. Što o tome misle predsjednici vijeća gradskih četvrti?

Odluku predsjednici prepuštaju Vijeću
Od 15 predsjednika šestero je "za" legalizaciju, odnosno ne bi imali ništa protiv postojanja javne kuće u njihovoj četvrti, šestero ih je protiv, a trojica smatraju kako još nije vrijeme za to jer imaju "važnijih problema koji se trebaju riješiti".

Tako predsjednici gradskih četvrti Donja Dubrava, Maksimir, Donji grad, Gornji grad, Trnje i Novi Zagreb smatraju kako bi se javne kuće trebale otvoriti jer bi se neke stvari stavile pod kontrolu. Smatraju da sve što se radi bez kontrole ne može biti pozitivno. Predsjednik četvrti Donja Dubrava Ivan Kozolić kaže kako je on osobno za legalizaciju, ali da, ukoliko i dođe do legalizacije i otvaranja javnih kuća, Vijeće morati odlučiti o njihovom postojanju. Tako Marijan Pilaš, predsjednik četvrti Maksimir, navodi kako je u Maksimiru prije u Ulici Ivana Trnskoga već postojala javna kuća. "Pa zašto ne bi i danas", pita se Pilaš i dodaje: "Ako je cijeli svijet to legalizirao zašto ne bi i mi". Predsjednici smatraju kako bi se legalizacijom prostitucije "neke stvari stavile pod kontrolu", a prostitutke bi bile zaštićene i zdravstveno i socijalno.

Djelatnost kao i svaka druga
Zdravko Vac, predsjednik Donjeg grada kaže kako nema ništa protiv, no ne vidi mjesto gdje bi se u njegovoj četvrti mogla otvoriti javna kuća. U slučaju postojanja javne kuće "djelatnice" bi imale i bolju zdravstvenu kontrolu koju danas više nemaju, istaknuo je dr. Anđelko Šućur, predsjednik gradske četvrti Gornji grad-Medveščak. On ističe kako treba "pametno odlučiti". "Prije deset godina bila je bolja zdravstvena kontrola i prostitutke su stalno dolazile na preglede u Dom zdravlja", rekao je dr. Šućur. I neki predsjednici, poput Ivana Bare iz Trnja, smatraju kako je riječ o djelatnosti koja je "kao i svaka druga".

Posljednji koji podržava najave ministra je Josip Imprić, predsjednik Novog Zagreba-Zapad koji je naveo kako je i s tog gledišta "pravi socijaldemokrat".

S druge strane predsjednici koji su izričito protiv otvaranja su oni iz Sesveta, Gornje Dubrave, Trešnjevke- sjever, Trešnjevke- jug, Brezovice i Podsljemena.

Sumnjam za Stenjevec, pa mi smo trgovačka četvrt
Tako predsjednik Sesveta smatra kako bi čak i članovi vijeća bili protiv otvaranja javne kuće. Kao jedan od bitnih razloga protivnici legalizacije navode kako bi to promijenilo način života, ali i sve u četvrti.

"Obzirom na stanje u društvu, još je prerano za takve stvari, bilo bi više problema nego sada", smatraju predsjednici Franjo Novosel (Gornja Dubrava), Hrvoje Ozmec (Trešnjevka- sjever), Stjepan Ferin (Brezovica) i Drago Topolovec (Podsljeme). Toplovec smatra da smo još uvijek "prekonzervativna sredina", te da bi sama legalizacija negativno odjeknula. "Bitno je prvo dati kruha, a onda igara", drži on.

Predsjednici četvrti Ivan Šikić (Peščenica-Žitnjak), Tomislav Petrčić (Novi Zagreb) i Mario Jelić (Stenjevec) smatraju kako bi bilo velikih problema da se predloži otvaranje javnih kuća. Načelno su neopredijeljeni zbog problema koje bi javne kuće mogle izazvati iako smatraju kako bi bilo pozitivnih pomaka jer bi se stvari stavile pod kontrolu. Tako primjerice Šikić kaže kako postoje predrasude o svemu, ali da je sve bolje nego što je sada.

Petrčić kaže kako, osobno, o tome nema nekakvo mišljenje i da bi o tome trebalo odlučivati vijeće.

Jelić smatra da, ako se i dopusti izgradnja javnih kuća, to neće biti stihijski, nego da će se odrediti četvrti u kojima će se one nalaziti. "Sumnjam da bi se javna kuća mogla nalaziti u Stenjevcu jer smo mi trgovačka četvrt", rekao je na kraju Jelić.