Nogomet, Sport

Subota, 08.08.2009.

Tagovi: HNL, Dinamo, Hajduk, Rijeka, Lokomotiva, Igor Štimac, Robert Markulin, Kruno Jurčić

  • 15:10

Svako selo svoga prvoligaša ima

Liga 16: Korak unatrag hrvatskog nogometa?

Počela je nova sezona HNL-a. U odnosu na prošlogodišnju Ligu 12, proširena Liga 16 otvorila je vrata dotadašnjim drugoligašima poput Istre 1961, Karlovca, Lokomotive i Međimurja. Nakon dva odigrana kola dojam o novom sustavu natjecanja je negativan.

Piše: Frano Prusina

Jedina svijetla točka hrvatskog nogometa i dalje je reprezentacija predvođena izbornikom Slavenom Bilićem (foto: Vedran Tolić)

Jedina svijetla točka hrvatskog nogometa i dalje je reprezentacija predvođena izbornikom Slavenom Bilićem (foto: Vedran Tolić)

Potopi Istre 1961 na Maksimiru protiv Dinama i Lokomotive na Kantridi, na otvaranju sezone, otkrile su sve mane (pre)ambiciozno zamišljenog projekta sada već bivšeg predsjednika Udruge prvoligaša Igora Štimca.

Dinamo i Hajduk najveći gubitnici

Vječito podijeljena hrvatska nogometna javnost između borbe Dinama i Hajduka na travnjaku i van njega, konačno je dočekala barem jedno pitanje oko kojega nema spora. Proširenje Lige 12 na Ligu 16 je eksperiment koji ionako slabom HNL-u nije trebao. Nesporno je da će manje nogometne sredine poput Karlovca, Čakovca i Pule puno dobiti sa gostovanjem Dinama i Hajduka. No, što će Dinamo i Hajduk dobiti sa utakmicama protiv objektivno znatno slabijih protivnika? Realno, ništa.

Uvjerljivi porazi Istre 1961 i Lokomotive na startu nove sezone od Dinama i Rijeke su pokazali koja je točno razlika i između prvoligaškog i drugoligaškog nogometa. Zagrebački ''modri'' Puljanima su zabili sedam laganih komada, dok su braća Sharbini ''talentirane lokomotivine klince'' na Kantridi ispratili sa šesticom.

Mnogo pogodaka; malo uzbuđenja

Time je razbijana svaka iluzija, ako je uopće i postojala, da proširena liga može donijeti pozitivan impuls u vječito osporavani HNL. Na žalost, svaki uvjerljivi argument u korist Lige 16 vrlo lako može postati puno uvjerljiviji protuargument.

Takav primjer nude brojke o postignutim golovima. U prvom kolu palo je 28 golova, znači uz visoki prosjek od 3,5 golova po utakmici. Drugo kolo donijelo 20 golova, znači uz prosjek od 2,5 golova po utakmici. No, što to vrijedi kada glavne zasluge za tako visoki prosjek golova leži u nerazmjeru kvalitete između Dinama i Rijeke koji je kombinirano u dva u kola u utakmicama protiv donedavnih drugoligaša Međimurja, Istrom 1961 i Lokomotive, imaju uvjerljivu gol razliku od 17-1? Realno, opet ništa.

Sve više klubova bez licence

Cijela priča o Ligi 16 poprima još klimavije noge nakon činjenice da Croatia Sesvete nije jedini ''nogometni beskućnik'' ove sezone. Ni Istra 1961 iz Pule te zagrebačka Lokomotiva neće domaće utakmice igrati na svojim, domaćim stadionima. Puljani su tako Lokomotivu ugostili na Rijekinoj Kantridi dok će Lokomotiva, nominalno klub sa zagrebačke Kajzerice, domaće utakmice igrati na Dinamovom Maksimiru.

Osim toga, mnogi zagovaratelji Lige 16 olako su zaboravili financijski aspekt pod krinkom razvoja mladih igrača iz vlastitih pogona. Dinamo i Hajduk sa svojim stabilnim proračunima mogu odgovoriti financijskim zahtjevima Lige 16. Pravo je pitanje mogu li drugi. Stoga, nimalo ne iznenađuje izjave u predsezoni od strane Krune Jurčića koji je izjavio zabrinutost da neće svi dočekati kraj prvoligaške sezone.

Napredak (smanjene) lige osjetit će se u europskim nastupima

Jedno je sigurno. Naši predstavnici u europskim natjecanjima trebaju što kvalitetniju ligu kako bi mogli biti što konkurentniji suparnici u euro pretkolima. Dosadašnji tijek HNL-a pokazuje da Liga 16 sigurno nije pravi put, jer jedini dokaz uspjeha u svijeta nogometa su rezultati na euro sceni. Da li je to Liga prvaka ili novo smišljena Europska liga, trenutno, to je manje bitno. Bitan je onaj korak naprijed koji HNL mora napraviti u nogometnom smislu. Na žalost, proširena liga 16 je samo korak natrag.

Izvor: Monitor.hr