ZAGREB – "Vlada je u svom programu jasno naznačila da će 2001. biti godina privatizacije najvećeg dijela državnog portfelja. Cilj nam je da se do kraja godine ugasi i Hrvatski fond za privatizaciju, odnosno da se pretvori u fond za upravljanje imovinom", istaknuo je potpredsjednik Vlade za gospodarstvo Slavko Linić na savjetovanju "Privatizacija trgovačkih društava" održanom u srijedu.
Savjetovanje, koje je u hotelu Intercontinental organizirao HFP, Fortis savjetovanje, Odvjetničko društvo Žurić i Partneri, te Arthur Andersen, privuklo je neočekivano velik broj slušatelja.
Linić je najavio da će ove godine dobrim dijelom biti dovršena privatizacija Hrvatskog telekoma, a u prvoj polovini godine privatizirat će se i Dubrovačka i Croatia banka. Još ovoga mjeseca Vlada će donijeti dokument nazvan Strategija privatizacije u Hrvatskoj, iz kojeg će se moći jasno iščitati model ili kombinacija modela privatizacije za svako pojedino društvo.
"Činjenica da će državni portfelj promijeniti vlasnika ne znači da je riječ o rasprodaji imovine. Radi se o tome da privatni poduzetnici bolje upravljaju tvrtkama nego uprave i nadzorni odbori, koje postavlja država. Istina je da želimo postići određeni omjer stranih i domaćih investitora, ali želimo da u privatizaciji sudjeluju i uprave i zaposleni u tvrtkama. Od privatizacije ne očekujemo goleme financijske rezultate, ali očekujemo da će se poduzećima bolje upravljati", rekao je Linić.
Govoreći o privatizaciji energetskog sektora i infrastrukture Linić je upozorio da se zbog pogrešnog trošenja sredstava i nagomilanih gubitaka u zadnjih deset godina više ne može razmišljati o zadržavanju većinskog paketa u tim poduzećima. Stoga će energetski sektor i infrastruktura biti većinski privatizirani, i to kombinacijom prodaje strateškom partneru i izlaska na tržište kapitala. No dodao je da se sustav prijenosa u energetici neće privatizirati, već će ga jedino biti moguće dati na određeni rok na upravljanje (koncesija). "Vlada je i u Memorandumu MMF-u naznačila model privatizacije velikih sustava s jasno iskazanom namjerom da tim prihodima podmiri obveze prema međunarodnim financijerima", rekao je Linić.
Na koncu, ostaje još i privatizacija lokalne komunalne infrastrukture (vodoopskrba, zaštita voda, zbrinjavanje otpada, distribucija plina), koja u Hrvatskoj još nije ni započela. Mnogi gradovi i općine nemaju ni danas kvalitetnu infrastrukturu, jer za to nedostaje sredstava. Aranžmani zaključeni sa Svjetskom bankom ili EBRD-om nisu dovoljan izvor sredstava i bit će neophodna privatizacija (ili koncesije) da bi se osigurala kvalitetna lokalna komunalna infrastruktura. Linić se osvrnuo i na teškoće u cestogradnji gdje je, kaže, započeta gradnja niza cestovnih pravaca za koje teško da se mogu osigurati sredstva.
Proces privatizacije bit će završen za dvije do tri godine i već se sada, rekao je Linić, mora riješiti pitanje usklađivanja prihodne i rashodne strane proračuna za razdoblje kada više ne bude prihoda od privatizacije. Stoga je neophodan niz reformi s ciljem smanjenja javne potrošnje.
Predsjednik HFP-a Hrvoje Vojković rekao je da je nakon izbora nova administracija zatekla u državnom portfelju dionice 1852 društva nominalne vrijednosti 31,73 milijarde kuna. Za usporedbu, pretvorbom je nastalo 2650 društava nominalne vrijednosti 86,44 milijarde kuna. Naime, golem se broj dionica nakon privatizacije ponovo vratio državi zbog velike krize likvidnosti 1999. godine i propasti mnogih privatiziranih poduzeća. Tako je od 641.152 ugovora o kupnji dionica sklopljena s malim dioničarima otplaćeno samo 166.081, a raskinuto čak 379.030 ugovora. Portfelj kojim danas raspolaže HFP čini 909 društava u kojima je udio države manji od 25 posto, a nominalna im je vrijednost 2,31 milijardu kuna, te 488 društava u kojima je državni portfelj veći od 25 posto, ukupne nominalne vrijednosti 23,6 milijardi kuna.
