Uzvanici su očito bili zadovoljni viđenim na modnoj reviji
Sajmove je na prigodnoj svečanosti otvorio predsjednik Hrvatske gospodarske komore Nadan Vidošević, koji je istaknuo da su tekstilna i kožarsko-obućarska industrija važne poluge za razvoj domaćeg gospodarstva, osobito kad se zna da Hrvatska ima dugu industrijsku tradiciju u tim djelatnostima. Riječ je i o važnim izvoznim granama, koje izvoze više od 16 posto proizvodnje, što odgovara vrijednosti od oko 500 milijuna dolara.
"Istina je da su ove grane lani zabilježile pad, ali i ne sjećam se da je bilo lakih godina za tekstilce. No, oni su uvijek uspijevali pronaći izlaz, pa vjerujem da će im to uspjeti i u ovim vremenima, ma koliko bila teška", rekao je Vidošević.
Tekstilna i kožarsko-prerađivačka industrija naći će svoje mjesto u Strategiji gospodarskog razvoja Hrvatske koja će biti gotova do polovice ove godine, a niz mjera koje je Vlada već poduzela omogućile su lakši pristup na pojedina inozemna tržišta, kazao je potpredsjednik Vlade Slavko Linić na Gospodarskom forumu, tradicionalnom susretu gospodarstvenika tekstilne, kožarske i obućarske industrije s predstavnicima Vlade, održanom u sklopu sajmova "Dani mode i ljepote" na ZV-u.
Linić je dao kratku ocjenu svega onoga što je Vlada učinila u proteklu godinu dana na olakšavanju poslovanja gospodarstva.
Promjene u poreznom sustavu su dovršene, kazao je, no još je ostalo dovoljno prostora za njegovo poboljšavanje, dok je nizom bilateralnih ugovora domaćoj prerađivačkoj industriji olakšan ulazak na inozemna tržišta.
Linić je istaknuo kako je tijekom prošle godine mnogo učinjeno na smanjivanju ulaznih troškova kojim je gospodarstvo bilo opterećeno, pri čemu je naveo niz promjena na smanjenju stopa doprinosa na dohodak.
"Vlada će u ovoj godini krenuti u oštriju bitku sa 'sivom ekonomijom', a prema nekim procjenama trenutačno u Hrvatskoj na 'crno' radi oko 60.000 ljudi", kazao je Linić. O rješavanju problema sive ekonomije, po njegovim riječima, ovisi i cijena rada u Hrvatskoj kao i prostor za moguće daljnje smanjenje stopa doprinosa. Istaknuo je kako je Vlada uspjela sniziti cijenu električne energije za gospodarstvo, dok je cijena naftnih derivata prepuštena tržišnom formiranju.
"Trenutačno se intenzivno radi na snižavanju cijene kapitala, a samo tijekom prošle godine cijena kapitala smanjena je za oko 30 posto, a kamatne stope spustile su se ispod deset posto", kazao je Linić.
Gospodarstvu bi u ovoj godini znatno trebalo pomoći i ugovor o aranžmanu koji bi trebao biti potpisan s MMF-om, Svjetskom bankom koji se također očekuje (200 milijuna dolara), te sredstva koja će se osigurati od EU. Sva ta sredstva usmjerit će se na poticanje razvoja malog i srednjeg poduzetništva, u kojima se nalazi i većina vaših tvrtki, poručio je gospodarstvenicima Linić. Uza sve to, za izvoznike je u ovogodišnjem proračunu osiguran i dio sredstava za stimulativni poticaj izvoza, i to kroz plaćanje razlike kamata.
Predstavnici tekstilne, odjevne i kožarsko-prerađivačke industrije predložili su u osam točaka mjere kojima bi se moglo riješiti stanje u tim djelatnostima. Među njima su zahtjevi za povoljnije kreditiranje poslova za izvoz, daljnje smanjivanje doprinosa iz plaće i na plaće, konzultiranje njihovih udruženja prigodom pregovora o ugovorima o slobodnoj trgovini i dr.
