ZAGREB - Objavljivanje prvih cjelovitijih opisa ljudskoga genoma najavljeno za ponedjeljak bilo je u nedjelju jedna od glavnih vijesti mnogih vodećih svjetskih medija. Znanstvenici iz mnogih zemalja okupljeni oko projekta ljudskog genoma koordinirano izlaze u novom broju časopisa Nature s prvim objedinjenim i običnoj javnosti čitljivim podacima koji omogućuju najavljivanje budućeg revolucionarnog razvoja u liječenju i prevenciji bolesti, proizvodnji lijekova pa možda i daljnjeg razvoja ljudske vrste.
Jednom od najzanimljivijih novosti koje izlaze u ponedjeljak svakako se smatra to što je otkriveno da ljudi imaju 30.000 do 40.000 gena, što je znatno manje od očekivanih 60 do 100 tisuća - i samo oko dva puta više od daleko jednostavnijih organizama kao što su glista i - u genetičarskim istraživanjima zbog svoje jednostavnosti i kratkog životnog ciklusa tako važna - vinska mušica.
Smanjenje procijenjenog broja gena nakon što je pročitano tri milijarde 'znakova' ljudskog genoma znači da će se znanstvenici lakše kretati po jednostavnijem 'terenu' tražeći odgovore na najsloženija pitanja o našoj vrsti, njezinim bolestima i mehanizmima.
Jedna od novosti koje dolaze uz objavljivanje vijesti su i da su mužjaci naše vrste odgovorni za gotovo sve mutacije - dakle nasljedne bolesti, ali i korisne mutacije. Čini se, nadalje, da će ovladavanje znanjem o genima olakšati i borbu protiv ovisnosti za koje se sada čini da u gotovo pedeset posto slučajeva imaju i nasljednu podlogu - što je više nego za mnoge bolesti koje su se do sada smatrale nasljednima.
Novinske agencije najavljuju da znanstvenici prve vidljive rezultate novih spoznaja očekuju u razvoju lijekova koji će sada imati preciznije opisane 'ciljeve' te u dijagnostici za koju će se moći razviti nove, preciznije, metode i testovi.
