ZAGREB – Cijena mlijeka na otvorenom domaćem tržištu određuje se na temelju sve veće konkurencije mliječnih proizvoda multinacionalnih kompanija koje proizvode u Češkoj, Mađarskoj i Poljskoj te pritiska velikih trgovačkih lanaca koji traže sniženje cijena, rekla je u utorak članica Lurine Uprave Nina Anđal.
Dodala je kako nakon nedavnog početka rada državnog laboratorija za kontrolu mlijeka u Križevcima ne treba očekivati sniženje otkupne cijene svježeg mlijeka, ali ni povećanje maloprodajne cijene. Primjerice, proizvođačka cijena mlijeka u kolovozu u Poljskoj je bila 1,21 kunu po litri, Slovačkoj 1,55 kuna, Češkoj 1,96 kuna, Njemačkoj 2,21 kunu, Mađarskoj 2,15 kuna, a u Hrvatskoj 2,45 kuna.
Direktor otkupa mlijeka u Luri Mirko Brčić rekao je kako je zbog povećanja domaće proizvodnje Lura prestala uvoziti mlijeko.
Dodao je da je Lura vodeći otkupljivač mlijeka (50 posto) na domaćem tržištu te ima 26.000 kooperanata.
Prema Brčićevim riječima, Lura je u razvoj u posljednjih pet godina uložila više od 650 milijuna kuna.
Lura, će kao i 103 registrirana otkupljivača mlijeka, odnosno 51 mljekara, snositi dio troškova analize mlijeka u državnom laboratoriju u Križevcima, i to u iznosu 25 kuna po kooperantu. Prema Lurinoj računici, to će značiti dodatni trošak od osam milijuna kuna godišnje. Uz to, tijekom prošle godine povećana je otkupna cijena sirovog mlijeka za 18 posto, što Luri čini dodatnih 60 milijuna kuna troška u 2002. godini. Sve to utjecat će na poslovanje Lure u ovoj godini, odnosno značit će ostvarenje znatno nižih poslovnih rezultata u odnosu na 2001. godinu.
U Hrvatskoj je mliječna industrija, kažu u Luri, opterećena je nedovoljnom domaćom proizvodnjom, usitnjenošću i malim brojem tržišno orijentiranih proizvođača mlijeka.
Primjerice, prosječan broj krava po gospodarstvu u EU je 17,3, a u Hrvatskoj 2,9 krave. Nadalje, proizvođač u EU dnevno prosječno preda 328,8 litara, a u Hrvatsko 18,1 litru mlijeka.
Brčić je ustvrdio kako se Lurini proizvođači mlijeka ne boje kontrole u nezavisnom državnom laboratoriju u Križevcima. Lura, naime, već godinama kontrolira sirovo mlijeko u skladu s europskim standardima. To znači da mlijeko mora zadovoljavati sljedeće standarde: mora imati najmanje 3,2 posto mliječne masti, najmanje 3 posto bjelančevina, najmanje 8,5 posto suhe tvari bez masti. Osim toga, ukupni broj mikroorganizama ne smije premašiti 100.000, a broj somatskih stanica ne smije biti veći od 400.000.
U Luri tvrde da svakodnevno mjere kvalitetu mlijeka. Primjerice, mlijeko u kojem ima antibiotika ne ide u preradu nego se vraća proizvođačima, koji bi morali povesti više računa o higijenskim uvjetima držanja krava. Lurini radnici educiraju proizvođače mlijeka, pri čemu počinju od uputa o pranju ruku i vimena krave prije mužnje.
Edukacijom se može podići niska produktivnost u proizvodnji mlijeka. S prosječnih 2300 litara godišnje proizvodnje mlijeka po proizvođaču, proizvodnja je u kratkom roku povećana na 4700 litara, kažu u Luri.
U Luri upozoravaju da od 1. siječnja 2003. godine proizvođači koji ne budu mogli predavati 6000 litara mlijeka godišnje neće ostvariti pravo na države poticaje za proizvodnju mlijeka. No, već od 1. studenog mlijeko će se plaćati na osnovi rezultata pretrage u državnom laboratoriju. Proizvođači najkvalitetnijeg mlijeka mogu računati na 20 posto veću otkupnu cijenu.
Član Uprave Lure Boris Teški rekao je da je Lura zainteresirana za sve oblike povezivanja ne samo kad se radi o preradi mlijeka nego i u drugim granama prehrambene industrije u Hrvatskoj i zemljama regije. Dodao je da bi nakon ispitivanja terena u IPK Osijek slično mogli učiniti i KIM-u iz Karlovca.
