"Maršal" nije nominiran za Oscara, ali "Gladijator" s velikom hrvatskom ekipom ima 12 nominacija

LOS ANGELES/BERLIN - S jedne strane imamo razloga za veselje, jer ponovno je jedan američki film u kojem su ogromnog udjela imali hrvatski filmski radnici dobio najviše nominacija. To je "Gladijator" Ridleya Scotta koji s 12 nominacija ima velike šanse za Oscare, a posebno onaj najvažniji, za film u cjelini koji bi mogaopripasti filmu i jednom od producenata, Branku Lustigu. S druge strane, "Maršal" Vinka Brešana nije među pet nominiranih za film koji nije na engleskom jeziku.

Premda nismo osobno bili nazočni u dvorani Američke filmske akademije, bili smo na izravnoj telefonskoj vezi s članovima Akademije, novinarima, kao i s Brankom Lustigom u Maroku i Vinkom Brešanom u Zagrebu.

Bio bi to, dobije li ga, drugi Oscar za Lustiga (nakon "Schindlerove liste" 1995.) i eventualno treći za Hrvatsku, računamo li da je prvi osvojio Dušan Vukotić 1961. za animirani film "Surogat". Vrijednost ovih nominacija filmu "Gladijator" jednaka je kao svojedobno i oscarovski pohodi "Schindlerove liste" jer u oba filma je sudjelovalo više od dvadeset hrvatskih filmskih radnika, najboljih od najboljih, ne samo u Hrvatskoj nego i na širim prostorima Europe i Hollywooda. Mnogi od njih već rade u američkim filmovima i nezamjenjivi su dijelovi vrhunskih ekipa poput Sergia Mimice Gezzena, Nade Pinter ili Dragana Josipovića , spomenimo samo najvrednije i najpouzdanije Lustigove suradnike, premda su i svi ostali jednako važni i nužni, kako je sam Branko Lustig nebrojeno uputa izjavljivao.

Druga, tužnija stvar ovogodišnjih nominacija jest činjenica da naš film "Maršal" nije ušao među pet nominiranih za film na neengleskom jeziku. U konkurenciji s objektivno jednim od najboljih filmova prošlogodišnje američke produkcije (SonyClumbia), filmom "Tigar i zmaj" Anga Leea moglo se jasno očekivati da će konkurencija biti skučena. No, ušli su meksički, češki, belgijski i francuski film. Činjenica je da za posljednja tri do sada nije baš mnogo ljudi čulo ni znalo, osim da su "možda solidni".

U takvoj konkureniciji kao što smo čuli u razgovoru s Joeom Colerom, dobrim poznavateljem situacije među Akademijim glasačima za strani film, "Maršal" je vjerojatno bio u vrlo uskoj konkurenciji, među sedam, ali prevagnuli su jači, ili oni koji imaju više glasača. Ne zaboravimo glasači su svi nominirani i dobitnici Oscara, u svim kategorijama, dakle mi tu nemamo previše šansi...

Vinko Brešan, redatelj "Maršala", premda intimno razočaran, kao svaki autor, vrlo profesionalno nam je izjavio: "Prirodno je da kada dolaziš iz male zemlje, a posebno iz male kinematografije, jer zemlja s tim nema nikakve veze, jest da je uvijek iznenađenje ako uđeš s filmom među pet niminiranih. Ovakvog iznenađenja, nažalost, za nas nije bilo ove godine." Recimo na kraju da je najviše nominacija dobio "Gladijator", ukupno 12. Najveća ovogodišnja intriga je Steven Sodebergh redatelj koji je nominiran u istoj kategoriji, najboljih redatelja , dva puta, za dva filma ("Traffic" i "Erin Brockovich") što je prvi put u 73. godine povijesti Oscara. Michel Curtiz i Francis Ford Coppola imali su po dvije nominacije iste godine, ali nikada u istoj kategoriji. Isto tako veliko iznenađenje je "Tigar i zmaj" Anga Leea ali samo onima koji ga nisu vidjeli. Deset nominacija za ovaj film, koji je inače u kategoriji filmova na stranom jeziku, samo potvrđuje činjenicu kako su se neki redatelji i studiji dosjetili pravog "sistema" za Oscare. Tako je Ang Lee' uz pomoć moćnog Sonyja ovaj put nominiran u obje konukrencije i filma u cjelini i filma na stranom jeziku, a dobio je još osam noimancija (ukupno deset). Činjenica je također da su ove godine definitivno otvorena vrata Oscara i onima koji ne govore samo engleskim jezikom, pa je uz već spomenutog Anga Leea, sjajno prošao glumac Javier Bardem koji govori španjolski i engleski u filmu "Before Nigt Falls" o kubanskom piscu, a Benicio Del Toro također se u "Trafficu" služi s dva jezika. To je dobar znak, otvaranje vrata Američke filmske akademije cijelom svijetu, možda s promjenom pravila jednom omogući i malim kinemaotografijama bez financijske moći, ulazak među velike. Jer ruku na srce, svaki od spomenuta tri "slučaja" štite veliki studiji koji produciraju ili distribuiraju njihove filmove. Dakle, tajni dalje nema, ima samo dobrih iznimaka.