Mesić na izbore protiv HDZ- a i SDP- a kao vođa Trećeg bloka

Stvara se Treći blok - čelnici HNS-a, HSLS-a i IDS-a dogovaraju zajednički izlazak na iduće parlamentarne izbore. Na razgovorima koje su proteklih dana vodili narodnjak Radimir Čačić, liberalka Đurđa Adlešič te predsjednik IDS-a Ivan Jakovčić udareni su prvi temelji ideje o osnivanju konfederacije triju stranaka koja već ima i radni naziv - Liberalna konfederacija.

Vođa tog Trećeg bloka, prema informacijama, trebao bi biti Stjepan Mesić, naravno nakon što mu istekne mandat predsjednika države. Svaka od tri stranke i dalje bi zadržala svoju samostalnost, jedino bi na izborima i nakon njih nastupali zajedno kao primjerice prije devet godina tadašnja četvorka HSS, IDS, HNS i LS.

Ljevici sljedeći izbori

Glavni inicijator Trećeg bloka navodno je Ivan Jakovčić, a njegovu je ideju šef HNS-a Radimir Čačić dočekao s velikim odobravanjem. Čačić je o svemu već razgovarao i s potpredsjednikom HSLS-a Hrvojem Vojkovićem koji ima velike šanse postati novi šef liberala jer se, kako saznajemo, ipak odlučio kandidirati za predsjednika stranke.

Čelnike triju stranaka na ideju osnivanja Trećeg bloka potaknuo je trenutačni raspored političkih snaga. U vrhu HNS-a, HSLS-a i IDS-a procijenjeno je, naime, da će iduće parlamentarne izbore, bez obzira na to je li riječ o onim redovnima 2011. ili o prijevremenima, najvjerojatnije dobiti lijeva opcija. Takvu promjenu žele dočekati spremni kako ne bi bili ostavljeni na milost i nemilost SDP-a, odnosno njihova predsjednika Zorana Milanovića.

Čačić, Adlešič i Jakovčić zaključili su kako u slučaju da SDP dobije priliku formirati iduću Vladu moraju “zbiti redove”, odnosno da će njihova početna pozicija u pregovorima biti jača ako nastupaju zajedno nego da svatko od njih pregovara samostalno. Ako bi, naime, prema SDP-u išli pojedinačno, boje se da bi ih Milanovićeva stranka mogla jednostavno progutati i da bi njihov utjecaj u Vladi bio zanemariv. Isti scenarij predviđaju i u slučaju još jedne pobjede HDZ-a. Namjera im je da upravo njihov Treći blok bude “jezičac na vagi” bez kojeg ni SDP, ali ni HDZ neće moći formirati Vladu.

Kobne Čačićeve ambicije

Inače, sličan dogovor o trećem putu su, podsjetimo, uoči prošlih parlamentarnih izbora 2007. godine pokušali postići HNS, HSS i HSLS. Tadašnja šefica narodnjaka Vesna Pusić obavila je već i prve razgovore s predsjednikom HSS-a Josipom Friščićem, čekao se još i HSLS, a onda je sve puklo zbog osobnih ambicija Radimira Čačića.

On je tada i liberalima i seljacima poručio kako je glavni preduvjet dogovora o zajedničkom izlasku na izbore njihovo jasno opredjeljenje da će upravo Čačića podržati za premijera. To je toliko naljutilo Friščića i Adlešič da su u Daruvarskim toplicama, gdje je predsjednica HSLS-a bila na oporavku nakon operacije, dogovorili koaliciju bez HNS-a.

Ovaj put čelnici HNS-a, HSLS-a i IDS-a očito su pronašli formulu kako nadići osobne animozitete te su zaključili da je Mesić rješenje za to. On bi poslužio kao svojevrsni “amortizer” između čelnika triju stranaka. Osim toga, Treći blok koji predstavlja bivši predsjednik države time bi dobio svoj “trademark” i jakog pregovarača oko sastavljanja nove Vlade.

Ne žele prijevremene izbore

S Mesićem dosad, kako doznajemo, o tome još nisu zaključili razgovore, no vjeruju da ih on neće odbiti. Mesić je i sam nekoliko puta javno rekao da nakon što mu istekne mandat ne namjerava biti običan predsjednik u mirovini. Upravo bi mu čelno mjesto Trećeg bloka dalo najbolju priliku da i dalje ostane važan politički faktor.

Mesić je i ključan razlog zbog čega inicijatori Trećeg bloka, ali niti sam Mesić, nisu skloni prijevremnim izborima prije ožujka iduće godine. Do kraja veljače Mesiću, naime, traje mandat i ne odgovara mu da prijevremeni budu prije toga jer u tom slučaju ne bi mogao preuzeti vođenje Trećeg bloka. Ne čudi stoga niti Mesićev nekritički odnos prema aktualnoj premijerki. Time vjerojatno i sam želi pridonijeti da Vlada potraje namanje do ožujka kako bi se u novo političko preslagivanje mogao i osobno uključiti.

Liberali neće okrenuti leđa HDZ-u

Treći blok ne bi trebao niti malo promijeniti sadašnju poziciju HSLS-a unutar Vlade. Vodstvo liberala namjerava, naime, do kraja mandata ostati HDZ-ov partner.

IDS-u i HNS-u su s druge strane razgovori koje su u dva navrata ovog ljeta vodili sa šefom SDP-a u Kastvu i u Šibeniku bili navodno samo dodatni poticaj da se odmaknu od Milanovića. Gospodarski program koji im je predstavio Milanović, može se čuti, potpuno im je neprihvatljiv, a nikako se ne slažu niti s izborom Ive Josipovića kao predsjedničkog kandidata kojeg bi trebali podržati.

Jedino je Račan uspio od saveza stvoriti koaliciju

ZAGREB - Oporbeni savezi imaju promjenjiv uspjeh na političkoj sceni u Hrvatskoj. Najveći domet su značajne promjene na parlamentarnim izborima 2000. kada je opozicija - istina, podjeljena u dva bloka - na kraju preuzela vlast i formirala postizbornu šestorku na čelu s Ivicom Račanom. Ostali savezi bili su kraćeg daha, od izbora do izbora, bez značajnijeg uspjeha. Unatoč tome, dio oporbenih stranaka svako malo pokušava osmisliti zajedničku platformu. Gledajući izvana, glavni kamen spoticanja nisu različite ideologije ili političke vizije nego neslaganje šefova stranaka i očvrslih stranačkih nomenklatura.

Izbori 2000. Prava prekretnica dogodila se 2000. godine kada su u izbornu utrku za Sabor krenula dva opozicijska bloka. S jedne strane, tzv. četvorka koju su činili IDS, HSS, HNS i LS, a na drugoj - SDP-HSLS. Četvorka je osvojila 24 mandata, a kolacija SDP-HSLS, uz pomoć regionalaca PGS-a i SBHS-a, 71 mjesto u Saboru. Opozicija se nakon izbora konačno okuplja u tzv. šestorku i sastavlja Vladu na čelu s Ivicom Račanom, a HDZ iako pojedinačno najjača stranka seli u opoziciju. Osim zajedničke predizborne utrke (iako u dva bloka), opoziciju na vlast je tada dovelo i rastuće nezadovoljstvo građana, teška gospodarska i politička situacija neposredno nakon smrti Franje Tuđmana te velika želja javnosti za demokratskim promjenama. Nakon prvotne euforije, trzavice među koalcijskim partnerima počele su vrlo brzo. To je uvelike otežavalo međustranačko usaglašavanje i donošenje odluka, i u Vladi i u Saboru. Sukobi kulminiraju izlaskom HSLS-a iz Vlade 2002. godine.

Novi Sabor’95 Prvi važni opozicijski savez bio je Novi Sabor ‘95 koju su činili IDS, HSS, HKDU, HNS i SBHS. Na izborima u listopadu 1995. godine doživjeli su iznenađujući uspjeh. Osvojili su 19 saborskih mandata. Bio je to pravi trijumf tzv. efekta sinergije malih stranaka. Iskustvo Novog Sabora ‘95 bio je prvi dokaz da i male stranke mogu zaigrati važnu ulogu ako u povoljnom trenutku povuku prave poteze.

Porečka skupina, 1997. Porečka skupina, savez četiri oporbene strananke centra nastala je u kolovozu 1997. Do okupljanja je došlo na inicijativu IDS-a, a skupinu su činile još i HSLS, HSS i HNS. Stranke su prihvatile platformu o suradnji na području unutarnje politike, međunarodnih odnosa i međusobne suradnje. Iz Porečke skupine nastala je četvorka, kolacija stranaka za presudne izbore 2000. godine i preuzimanja vlasti.

Savezi na izborima 2003. i 2007. Šestorka je na parlemntarne izbore 2003. izašla razjedinjena, poput rakove djece zbog čega je, među ostalim, i izgubila vlast. SDP je koalirao s tri regionalne stranke - IDS, PGS i SBHS te s dvije manje Librom i LS-om. Koalciju su sklopili i HSLS i DC, dok je HSS išao samostalno. Savezništvo “malih stranaka” ne znači uvijek i veću snagu. To pokazuje i primjer kolacije HSS-a i HSLS-a na posljednjim parlamentarnim izborima 2007. godine. Tada su zajednički dobili samo 8 mandata (6 HSS i 2 HSLS) što je puno lošije nego četiri godine ranije kada su uspjeli dobiti 12 zastupničkih mjesta. No, unatoč tome i HSS i HSLS su iskoristili tako mršav izborni rezultat za ponovni ulazak u HDZ-ovu Vladu.