Mesićevih zadnjih 100 dana – gas do daske

Predsjednik Republike Stjepan Mesić ulazi danas u posljednjih sto dana svoga predsjednikovanja. Prema najavama s Pantovčaka, iz njegova ureda, opseg svojih aktivnost neće smanjiti. Dapače, ako je suditi prema njegovim predsjedničkim obvezama koje ima dogovorene za nekoliko sljedećih tjedana, reklo bi se da se ponaša u skladu sa skladbom »Gas, gas«. Mesić ide kod pape Benedikta XVI. i službeni posjet Italiji već ovoga tjedna. Do kraja mandata obavit će cijeli niz bilateralnih oproštajnih susreta. U studenome je u Sarajevu, zatim ide na Dan Hrvata u Mađarskoj gdje će se susresti i s mađarskim predsjednikom Laszlom Solyomom. Putuje i u službeni posjet Makedoniji, a Zagreb bi trebao posjetiti crnogorski predsjednik Filip Vujanović. Mesić će putovati i u Slovačku, a krajem mjeseca ide i u službeni posjet u Berlin. Osim po inozemstvu, predsjednik Republike nastavit će, kao što je to činio i inače, krstariti i po Hrvatskoj. U skoro vrijeme će govoriti na godišnjem skupu ekonomista u Opatiji, a posjetit će i Knin. Mesić će prestati biti predsjednik 18. veljače, nakon što je na vlasti proveo 3.653 dana.

Profesor Pravnog fakulteta u Zagrebu Ivan Rimac smatra da će neki recentni politički događaji dati »vrlo aktivan ton zadnjih sto dana«. Naime, optužbe koje je iznosio Damir Polančec na račun Mesića će »očito još jedno vrijeme tinjati u medijskom prostoru, a možda nađu odjeka i u pravosudnim aktima«.

Rimac procjenjuje da sukob s Polančecom neće značajnije utjecati na Mesićev mandat te da će se Mesić u javnim istupima i dalje baviti time te da sukob neće utihnuti, »ako ni zbog čega durgo zbog želje Polančeca da za sobom povuče političkog protivnika«.

Nenad Zakošek s Fakulteta političkih znanosti procjenjuje da je Mesić u odgovorima Polančecu bio defenzivan i iz toga zaključuje da se predsjednik »miješao u neke stvari u koje se vjerojatno nije trebao miješati i sad mora pronaći neku izlaznu strategiju«.

Međutim, Zakošek naglašava i da je Mesić netko koga se uvažava i čiji je utjecaj na politička zbivanja bio velik. Samim tim bio je i poželjan politički saveznik, a njegova je pomoć bila dobrodošla. Ne očekuje otvorenu pomoć nekom kandidatu, već očekuje »nešto finiju igru«. Zakošek navodi da rezultati istraživanja ukazuju da su Mesićevi birači skloni Ivi Josipoviću, a u manjoj mjeri Vesni Pusić i Nadanu Vidoševiću, a »Josipoviću Mesić ne može mnogo ni pomoći ni odmoći, Vesni Pusić i Vidoševiću možda na jedan diskretniji način«.

No, oba naša sugovornika upozoravaju da bi bilo loše kada bi se Mesić izravno odlučio za »svog kandidata« i to upravo za tog kandidata. Birači naprosto vole da je predsjednički kandidat, pa onda i predsjednik samostalan, a ne nečiji proteže. Rimac procjenjuje da Mesić drugim kandidatima neće ni pomagati ni, ali ni odmagati. »On je imao prilično decidirano mišljenje kakav treba biti sljedeći predsjednik, ali pokazalo se da to nije imalo utjecaja na javno mnijenje. Uostalom, ne biramo ni njegovog prijatelja, ni nasljednika, ni sljedbenika, nego novog predsjednika«, kazao je Rimac.

Zakošek i Rimac upozoravaju da Mesića čeka jedan važan posao – prijenos ovlasti i dužnosti na novoizabranog predsjednika. »Prvi put imamo takvu situaciju. Još nismo imali prijenos ovlasti s odlazećeg na novoizabranog predsjednika«, kazao je Zakošek. I Rimac i Zakošek smatraju da bi predsjednik Mesić nakon izbora novog predsjednika, vjerojatno u drugom krugu izbora 10. siječnja, pa do prisege novoizabranog predjednika 18. veljače trebao biti na neki način rezerviran. »To razdoblje nije tehničko jer je stari predsjednik još na funkciji, ali se očekuje da ne povlači drastične poteze«, navodi Rimac.

Zakošek, pak, ističe da »nismo u predsjedničkom sustavu i osobito u sustavima kakav je naš odlazeći bi predsjednik trebao biti krajnje rezerviran u inicijativama, putovanjima i sličnome«. Na Zapadu se političari često nakon mandata pretvaraju u lobiste i svoje zadnje dane na vlasti koriste da se pripreme za to, ali »ne mogu zamisliti Mesića kao lobista. Prestar je za to i po karakteru nije taj tip, ali mogu zamisliti da korsite svoje zadnje dane na Pantovčaku za prpremu neke svoje političke uloge i to mu nitko ne može zabraniti«, navodi Zakošek. Sve bitne odluke, bilo u vanjskoj politici, vojsci ili sigurnosnim službama na samom kraju mandata ne bi trebao donositi i bilo bi fer da to prepusti novom predsjedniku.

Sve bitne odluke, bilo u vanjskoj politici, vojsci ili sigurnosnim službama na samom kraju mandata ne bi trebao donositi i bilo bi fer da to prepusti novom predsjedniku.

Sukob s Polančecom utjecat će na kampanju

Rimac smatra i da će Mesić utjecati na predsjedničku kampanju svojim sukobom s Polančecom. »Mogao bi naštetiti HDZ-u kao stranci jer što je više informacija to su veće šanse da i neki drugi članova HDZ-a budu uključeni, a time posredno može štetiti Hebrangu kao kandidatu«, navodi Rimac. Međutim, sukob može oslabiti i Mesića, ali »pravo slabljenje nastaje kad prestane biti presjednik. Sukob može naštetiti njegovoj popularnosti, ali njemu popularnost nije presudna jer ne ide na izbore«, kazao je Rimac.

Ne može se sasvim kontrolirati

Zakošek je ustvrdio da »svjedočimo kako Mesić ne može sasvim kontrolirati uvjete svojih zadnjih sto dana zbog afera koje su izbile, Podravke i sukoba s Polančecom, a čini se da ide i sukob s HDZ-om«. Upozorio je da prije sukoba s Polančecom takvih sukoba nije bilo, odnosno bilo ih je, ali s marginalnijim ljudima, a Polančec, za razliku od drugih, uporno uzvraća. »To je izraz očekivanja da Mesić, budući je na samom kraju mandata, više nije u punoj snazi«, kazao je Zakošek.