Stupanjem na snagu ova dva Zakona pojavila su se u pojedinim zemljišno-knjižnim odjelima određena pitanja u vezi s upisom građevina u zemljišne knjige i uknjižbom prava vlasništva na zgradama. Kako ona proizlaze iz nerazumijevanja dijela zakonskih odredbi, Ministarstvo je temeljem zaključka sastanka održanog 22. rujna u Ministarstvu pravosuđa na kojem su sudjelovali predstavnici Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, Ministarstva pravosuđa, Zemljišnoknjižnog odjela Općinskog suda u Zagrebu i Državne geodetske uprave izradilo pojašnjenje koje bi se trebalo koristiti prilikom donošenja odluka u zemljišnoknjižnom postupku.
Iz Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva su priopćili kako je potpuno krivo tumačenje da se odredbama Zakona o prostornom uređenju i gradnji tj. njegovom najnovijom izmjenom iz kolovoza ove godine svaka građevina upisana u zemljišnoj knjizi bez zabilježbe da je priložen akt za njezinu upotrebu smatra nezakonitom te da se suprotno mora dokazivati. Zabilježba u zemljišnoj knjizi da je za građevinu priložen akt za njezinu uporabu, kao niti postojanje samog akta za uporabu građevine, prema važećim zakonima nije uvjet za promet nekretnina (građevine i/ili zemljišta na kojemu je građevina izgrađena).
Odredbe članka 268.a stavka 2. Zakona o prostornom uređenju i gradnji znače da je prilikom prometa zgrade za koju u zemljišnoj knjizi nije stavljena zabilježba o aktu za uporabu u svrhu uknjižbe prava vlasništva na temelju kupoprodajnog ugovora potrebno dokazati da je zgrada zakonita, a što se prema Zakonu o prostornom uređenju dokazuje predočenjem građevinske dozvole, drugog akta na temelju kojega je zgrada izgrađena, akta za uporabu zgrade, odnosno pozivanjem na odredbu zakona kojom je zgrada izgrađena bez akta za građenje izjednačena s zgradom izgrađenom na temelju zakona.
Objašnjenje je objavljeno na web stranici Ministarstva.
